Javni dug Srbije od marta 2020. godine raste 117 eura u sekundi, objavio je list “Danas”. Javni dug posljednjeg dana februara iznosio je 34.94 milijarde eura, što je najveći apsolutni iznos javnog duga od 2000. godine.

Kako je precizirano, najveći dio duga je spoljni dug u iznosu 22.3 milijarde eura, 11 milijardi je unutrašnji javni dug, a 1.7 milijardi je indirektni dug države.

U odnosu na 31. decembar 2022. javni dug je povećan, prema podacima Ministarstva finansija, za 1.6 milijardi eura.

Ipak, kako se dodaje, dok je na kraju godine javni dug u odnosu prema BDP-u bio 55.1 odsto, na kraju februara, nakon dodatnog zaduživanja, on je pao na 51.1 odsto BDP-a.

Kako prenosi “Danas”, odgovor za ovu, na prvi pogled nelogičnost, je u tome što se od početka nove godine koristi procjenjeni BDP za cijelu ovu godinu, odnosno, drugim riječima, već od 1. januara Ministarstvo finansija dijeli javni dug sa BDP-om koji je povećan za 13 odsto.

Ministarstvo finansija, ukazano je u tekstu, računa na realni rast BDP-a od 2.5 odsto u ovoj godini i ostalih oko 10.5 odsto uticaj inflacije.

Ukoliko se pretpostavi da će kurs eura prema dinaru biti stabilan, kako je navedeno, to znači da će i BDP u eurima biti povećan za više od 13 odsto, odnosno za oko osam milijardi eura.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Milojko Arsić istakao je da je ovakva metodologija prikazivanja javnog duga u odnosu na BDP neuobičajna, jer druge zemlje stavljaju u odnos javni dug sa BDP-om u prethodna četiri kvartala.

“Ovako dolazi do naglog pada zaduženosti na početku godine, jer država dijeli javni dug sa pretpostavljenim BDP-om koji tek treba da se ostvari do kraja godine. Oni pretpostavljaju i realni rast i inflaciju u toj godini. Zato je sa ovom našom metodologijom jedini relevantan podatak o stanju duga na kraju godine”, ocijenio je Arsić.

U odnosu na februar 2022. godine javni dug je povećan za 4.5 milijarde eura, a najveći dio rasta se odnosi na povećanje spoljnog duga za skoro četiri milijarde eura.

U tekstu se navodi i da je od kraja 2012. godine, kada je javni dug iznosio 17.7 milijardi eura, on skoro udvostručen, ali je ostao na sličnom nivou u odnosu na BDP, pa je tako tada iznosio 52.9 odsto, a u februaru ove godine 51.1 odsto. U odnosu na jul 2012. godine, javni dug je povećan za 19.5 milijardi eura.

U cijelom ovom periodu od 3.890 dana javni dug je povećavan tempom od pet miliona eura dnevno ili 58 eura u sekundi, pokazuje računica sajta “Makroekonomija.org”, prenio je “Danas”.

List navodi i da je do izbijanja pandemije kovida, u martu 2020. godine, zaduživanje je išlo znatno sporije, kao i da je od jula 2012. do marta 2020. javni dug povećan za 8.8 milijardi eura što je tempo od 3.2 miliona eura dnevno ili 37 eura u sekundi.

Tokom pandemije, 2020. i 2021. godine država je potrošila na pomoć ekonomiji i stanovništvu oko devet miljardi eura ili 17 odsto BDP-a, prema izjavama ministra finansija Siniše Malog, ali prema analizi Fiskalnog savjeta državna pomoć je koštala budžet 5.4 milijarde eura.

Prema analizi Fiskalnog Savjeta, kako je podsjetio “Danas”, najveći dio te potrošnje je finansiran iz zaduživanja, pa je samo od kraja 2019. do kraja 2021. godine javni dug povećan za šest milijardi eura.

Na to treba dodati prošlogodišnji kolaps energetskog sistema koji će u kombinaciji sa energetskom krizom u Evropi koštati budžet, prema procjeni Fiskalnog savjeta, tri do 3.5 milijarde eura, od čega je već dato 2.4 milijarde eura.

Da bi se tolika potrošnja finansirala država se od marta 2020. do februara 2023. zaduživala tempom od 10.13 miliona eura dnevno ili 117.2 eura u sekundi, dodaje se u tekstu.

List podsjeća i da je krajem januara država emitovala euroobveznice od 1.75 milijardi dolara i tako se pojavila na međunarodnom finansijskom tržištu prvi put od septembra 2021. godine.

Ovo je glavni razlog zašto je u tromjesečju koje se završilo februarom tempo zaduživanja podigao na 341.5 euro u sekundi.