Energetika

Evropsko energetsko tržište ove godine suočeno s tri ključna izazova


Evropa je uradila dobar posao u smanjenju zavisnosti od ruske nafte i gasa i ublažavanju energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, ali još nije izašla iz problema, rekao je čelnik Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol.

Evropske zemlje su prošle zime obavile dobar posao

 “Evropa je uspjela transformirati energetsko tržište, smanjiti udio ruskog gasa u potrošnji ispod 4 posto, a njena ekonomija još uvijek nije pogođena recesijom. Evropske štetne emisije su se smanjile, a zalihe gasa su na vrlo pristojnom nivou”, rekao je Birol u nedjelju za američku poslovnu televiziju CNBC na marginama sastanka G7 u Hirošimi.

On je ocijenio da su evropske zemlje prošle zime obavile dobar posao, iako dijelom zahvaljujući blažoj zimi od očekivane.

Međutim, Birol je upozorio da evropsko energetsko tržište ove godine mora savladati još tri velike prepreke – rastuću potražnju Kine, mogući bankrot SAD-a i njihovu i dalje prisutnu zavisnost od ruskog izvoza energenata.

Birol tako ukazuje da je prošle godine ponuda na svjetskom energetskom tržištu bila obilna zahvaljujući činjenici da je Kina zatvorila svoje fabrike i uvela strogi karantin zbog pandemije i kupovala manje nafte i plina zbog usporavanja ekonomske aktivnosti. Međutim, to više nije slučaj i Evropa bi se ove godine mogla suočiti sa izazovnijom zimom.

Očekuje se da će potražnja za tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Kine porasti u drugoj polovini godine, rekao je Birol i dodao da je uvoz gasa u zemlju “ključni faktor” za potražnju na tržištu prirodnog gasa.

Cijene bi mogle biti niže

Ipak, Birol smatra da bi cijene energenata mogle biti niže od očekivanih, a ne očekuje ni “veliki bum” uvoza iz Kine.

IEA predviđa da će se globalna potražnja za naftom ove godine povećati za više od 2 miliona barela dnevno, a Kina, drugi najveći svjetski uvoznik nafte nakon SAD-a, odgovorna je za skoro 60 posto tog povećanja potražnje, rekao je Birol.

Učesnici na globalnom energetskom tržištu također pomno prate pregovore Bijele kuće i republikanaca o uspostavljanju gornje granice američkog duga. Bez dogovora, SAD bi se mogle suočiti s bankrotom već u junu, iako se to smatra malo vjerojatnim.

Birol je naveo da bi bankrot SAD-a uzrokovao pad potražnje za naftom i pad cijena, ali takav scenario smatra malo vjerojatnim.

“Izbjegao bih da vam iznosim tačan broj, ali mogli bismo očekivati ​​značajan pad cijene nafte ako vidimo bankrot. Ali to pitanje u SAD će biti riješeno i zdrav razum će prevladati. Ne vidim veliki rizik za globalna tržišta nafte”, dodao je.

Drugi ključni izazov sa kojim se suočavaju evropska energetska tržišta je njihova zavisnost od ruskog gasa, koji nije u potpunosti iskorijenjen, a izgledi za opskrbu su neizvjesni.

Izvoz gasa iz ruskog državnog energetskog giganta Gazproma u Švicarsku i EU pao je za 55 posto u 2022. godini, podaci su Gazproma objavljeni u januaru. Birol je napomenuo da bi, ukoliko dođe do daljeg smanjenja uvoza gasa “iz političkih razloga”, Evropa mogla ponovo da se suoči sa “nekim izazovima” sledeće zime.

Birol smatra da G7 i evropske zemlje neće više sklapati sporazume sa Rusijom, rekavši da je priča o ruskom gasu “završena”.