Na popisu strateških ulaganja Općine Kiseljak je i izgradnja zone sporta i rekreacije, ali i pronalazak partnera za revitalizaciju hotela Dalmacija

Bez mnogo rasprave, Općinsko vijeće Kiseljak na posljednjoj je sjednici, uz ostalo, usvojilo i strategiju razvoja općine Kiseljak. Dokument se odnosi na razdoblje do 2027. godine, a strateški ciljevi uglavnom su poznati, piše Večernji list BiH.

Zgrada Doma zdravlja

Dovršetak nove zgrade Doma zdravlja, koja će biti jedna od najmodernijih u BiH, visoko je na listi prioriteta, kao i gradnja obilaznice s tunelom prema Sarajevu, milijunskog projekta koji financira JP Ceste Federacije BiH uz brojne druge investicijske radove, od produbljena korita rijeke Lepenice, šetnice prema izvoru “kiseljačić” do novog mosta za potrebe Doma zdravlja. Na popisu strateških ulaganja je i izgradnja zone sporta i rekreacije, ali i pronalazak partnera za revitalizaciju hotela Dalmacija. Time bi se mogli oživiti toplički turizam i lječilište po kojemu je Kiseljak prije rata bio prepoznatljiv. Među strateškim ciljevima Općine je i osnivanje turističke zajednice, ureda ili ustanove kao novi iskorak nakon preuzimanja nadležnosti nad turizmom od Županije. Plinofikacija općine, ulaganja u novu energetsku infrastrukturu, kao i niz projekata koji se odnose na odlaganje otpada, uključujući i sanaciju postojećeg deponija, regulacija korita rijeke Lepenice, izgradnja nove zgrade Vijećnice kao multifunkcionalne zgrade za potrebe kulturnih događaja također su na popisu strateških projekata, a neki od njih, poput izgradnje Vijećnice, uskoro će biti i završeni.

Općina Kiseljak inače se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i pripada Srednjobosanskoj županiji, jednoj od deset na prostoru Federacije BiH. Prostire se na površini od 164 km², graniči s općinama Fojnica, Busovača, Kreševo, Visoko, Hadžići i Ilidža. Kroz Kiseljak protječu rijeke Lepenica, Kreševčica, Fojnica i Mlava s pritokama. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Kiseljak je imao 20.722 stanovnika. Ima oko 800 gospodarskih subjekata, a stopa nezaposlenosti je oko 30 posto, što je u odnosu na prosjek SBŽ-a manje za oko 9 posto.

Prirodni resursi

U strategiji razvoja Kiseljaka kao prednosti ove lokalne zajednice navedeni su poduzetnički duh stanovništva i povoljan zemljopisni položaj, dobra cestovna povezanosti te relativno stručna i jeftina radna snaga, kao i funkcionalna lokalna uprava otvorena i orijentirana prema lokalnom razvoju. Prednost Kiseljaka su i prirodni resursi, ponajprije mineralna voda po kojoj je prepoznatljiv. Glavni nedostaci su još uvijek visoka stopa nezaposlenosti, prisutnost “sive ekonomije” i rada “na crno” te neusklađenost obrazovne i kvalifikacijske ponude s potrebama gospodarstva i tržištem rada.