Regulatori bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH) odlučili su se na donošenje novih mjera kako bi preduprijedili bilo kakve rizike, a Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH već je usvojio Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti banke i Odluku o dopuni odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, potvrđeno je Bloomberg Adriji.

Slične odluke o suzbijanju rizika u bankarskom sektoru sutra, u četvrtak, bi trebala da donese i Agencija za bankarstvo Republike Srpske.

Odluka u FBiH: Cilj umanjenja rizika
Odlukom u FBiH se utvrđuju privremene mjere sa ciljem umanjenja rizika koji mogu rezultirati izlaganjem banke prema izdvojenim izloženostima koje se smatraju značajnim.

Propisuju se minimalni zahtjevi u upravljanju izloženostima kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, a koji uključuju ograničenje i upravljanje izloženostima banke, pri čemu banka može primijeniti i strožija ograničenja.

Banke su dužne primjenjivati Odluku Agencije na pojedinačnoj osnovi, a na konsolidovanoj osnovi u skladu s propisima koji to uređuju.

“Zbir izloženosti banke prema svim centralnim vladama ili centralnim bankama izvan BiH ili izloženosti prema istim kao izdavaocima kolaterala ili pružaocima nematerijalne kreditne zaštite, a kojima se u skladu sa članom 50. Odluke o izračunavanju kapitala banke dodjeljuje ponder rizika 0 odsto, ne smije prelaziti izdvojene izloženosti koje se smatra značajnim”, navodi se u Odluci o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti banke.

Izdvojene izloženosti banke koje se smatraju značajnim u smislu ove odluke su izlaganja banke prema centralnim vladama ili centralnim bankama izvan BiH ili izloženosti prema centralnim vladama ili centralnim bankama kao izdavaocima kolaterala ili pružaocima nematerijalne kreditne zaštite čiji iznos izloženosti prelazi 100 odsto priznatog kapitala banke.
“Agencija za bankarstvo FBiH kontinuirano prati rizike i promjene koje mogu uticati na ekonomske prilike i stanje bankarskog sistema, a prije svega na rizike koji se odnose na značajan rast kamatnih stopa, jer su ovi rizici i dalje prisutni u 2023.godini. U skladu sa nadležnostima Agencije, donesene odluke, kao i nastavak aktivnosti Agencije u 2023.godini dodatno se usmjeravaju na očuvanje ekonomije i izbjegavanje prenošenja negativnih efekata sa drugih tržišta”, naveli su u saopštenju iz Agencije.

Očekuje se da regulatorne agencije objave odluke kojih će banke morati da se pridržavaju. Do sada su agencije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj djelovale sinhronizovano i istovremeno donosile mjere i druge propise.

Mahmuzić: Imamo spremne mjere za četiri koraka unaprijed
Direktori agencija za bankarstvo u FBiH Jasmin Mahmuzić i u RS Srđan Šuput u ponedjeljak naveče su najavili donošenje novih mjera za bankarski sektor.

Mahmuzić je rekao da regulatori drže stvari pod kontrolom i da nema razloga za zabrinutost. “Imamo spremne mjere za četiri koraka unaprijed, za različite scenarije”, naglasio je Mahmuzić.
Dodao je da su strane banke koje posluju u BiH ustvari “naše banke” i da posluju po pravilima koja važe u BiH. “Ono što mi imamo u strukturi bankarskog sektora jasno je vezano za stvarnu djelatnost, to su krediti dati građanima i privredi i tačno vidimo šta imamo u strukturi i šta su rizici”, kazao je Mahmuzić za RTRS.

Šuput je istakao da dva regulatora sinhronizovano rade na problemima i krizama koje nastaju i time brane ekonomiju.

“Najvažnije je povjerenje, ne smije se stvoriti panika, ako se stvori panika, koja nema utemeljenje, onda ne možete spriječiti stampedo. Mi imamo stabilan sektor i nemamo probleme niti vidimo anomalije”, poručio je Šuput.

Dodao je da se novim mjerama koje su agencije pripremile i dalje ide u smjeru da se banke destimulišu da podižu kamatne stope preko dva odsto. Pored navedenih mjera, razmišlja se i o tome da se kao referentna kamatna stopa za kredite uzme kamata na depozite, a ne Euribor, o čemu će se razgovarati u idućem periodu.

Banke u BiH stabilne
Šuput je naglasio da bankarski sektor u BiH nije osjetio posljedice kriza koje su pogodile američke i švajcarsku banku u posljednje vrijeme.

“U strukturi depozita u našim bankama preko 98 odsto su lokalni depoziti građana i privrede. Provjerili smo i nijedna banka u BiH, čija je matica u Evropskoj uniji, nema ni direktno, ni indirektno bilo kakvu poslovnu vezu s bankama koje su u krizi”, istakao je Šuput i ponovio da je najvažnije povjerenje u sektor. Dodao je da je domaći bankarski sektor likvidan tri puta više od minimuma te da nenaplativi krediti padaju, a banke posluju profitabilno.
Da domaće banke nisu imale posljedica zbog propasti banaka u SAD-u i Švajcarskoj potvrdio je i predsjednik Uprave Addiko Banke Banjaluka Srđan Kondić, koji je rekao da su depoziti čak i rasli.

“Ne vidimo razlog zašto bi se kriza prelila na naše tržište jer je potpuno drugačija bilansna struktura banaka u BiH u odnosu na bilansnu strukturu pomenutih banaka i inače banaka koje su investicione, kod nas je zastupljeno tradicionalno komercijalno bankarstvo. Oko 80 odsto našeg portfolija čine krediti dati stanovništvu i privredi koji su dati iz depozita prikupljenih na lokalnom tržištu”, rekao je Kondić za RTRS i pojasnio da su propale banke u SAD-u i Švajcarskoj uzimale kratkoročne depozite, a kupovale dugoročne obveznice.

Dodao je da je u portfoliju banaka u BiH najveći dio kredita i depozita s fiksnim kamatnim stopama te ako se uzme u obzir sve, ne bi trebalo biti posljedica i bankama može naštetiti jedino “neopravdana panika”.

“Ključno je transparentno informisanje javnosti”, poručio je Kondić.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kazao je da je bankarski sektor u BiH stabilan, a osnovni problem je prevelika likvidnost i stvaraju se ogromne rezerve, “što nije dobro” jer banke ne nalaze kvalitetne klijente da plasiraju sredstva. “Veće kreditiranje privrede vodilo bi i ekonomskom rastu”, zaključio je Đogo.