U posljednje dvije godine zabilježen je značajan rast uvoza zlata i plemenitih metala u Bosnu i Hercegovinu, dok izvoz bilježi blagi rast. Snažan rast vrijednosti uvoza nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine. Inflacija je u velikoj mjeri uticala na kupovinu zlata s obzirom na to da su građani BiH s ograničenim sredstvima s ciljem zaštite vrijednosti novca sigurno utočište tražili upravo u zlatu i plemenitim metalima.

Tako je u prošloj godini u Bosnu i Hercegovinu uvezeno zlata i plemenitih metala u vrijednosti od 50,6 miliona KM, na šta je plaćeno 9,2 miliona KM dažbina. Uvoz godinu ranije iznosio je 40,7 miliona KM, a plaćene dažbine na ovu vrijednost su iznosile 7,3 miliona KM. Bitno je istaći da je od 2019. godine uvoz plemenitih metala znatno porastao, te je tako vrijednost uvoza s dažbinama 2018. iznosila 12,3 miliona KM, da bi se godinu kasnije više nego uduplala te dosegla vrijednost od 26,7 miliona KM. Ipak, bitno je istaći i da je u posljednjih pet godina vrijednost zlata znatno porasla, što može biti razlog povećanja vrijednosti, s obzirom na to da Uprava za indirektno oporezivanje BiH nema tačne podatke o uvezenim i izvezenim količinama.

U prošloj godini, prema vrijednosti, najviše je uvezeno otpadaka i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima i draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima.
Najviše smo uvozili iz Turske, Italije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. To su zemlje u koje smo i najviše izvozili plemenite metale.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, za Bloomberg Adria TV je kazao da je BiH zemlja u kojoj zlato ima depozitnu vrijednost u domaćinstvima.

“Nekada smo imali turske i austrougarske dukate, a sada smo prešli na pločice”, kaže Pavlović.

“Situacija je takva da onaj ko je u ograničenim sredstvima najčešće se okrene zlatu kao investiciji i to je razlog zašto imamo povećan uvoz”.

Njegov savjet za one koji nemaju ušteđevine da kupe bilo kakvu nekretninu, a koji žele zaštiti vrijednost novca, upravo je kupovina zlatnih pločica.
Da je pojačana potražnja za zlatom potvrđuju i zlatare. Saša Košćica, vlasnik zlatare Šarm, za Bloomberg Adriju je kazao da je potražnja u prošloj godini bila snažna i na nju globalne turbulencije nisu imale uticaj. Upravo su pločice bile najtraženije.

“Prošle godine je zabilježena najveća potražnja za investicionim pločicama i naravno burmama, kao i nakitom koji se mora kupiti za posebne prilike”, kaže Košćica.
Kako kaže, jaka potražnja je zabilježena i kod domaćeg stanovništva, ali i dijaspore tokom dolaska u BiH, te ni rast cijena nije uticao na potražnju.

“Cijene zlata su dramatično skočile – za nekih 50 posto u posljednje dvije godine”, kaže Košćica.
Kada je riječ o predviđanjima cijena za naredni period, Košćica kaže da će cijena uveliko zavisiti od odluka FED-a u pogledu dizanja kamatnih stopa, što će učiniti dodatni pritisak na zlato na način da cijena na svjetskom nivou ode dole, što očekuje u narednom periodu.

“S druge strane, zavisi i od geopolitičke situacije u svijetu. Nesigurnost u svijetu će učiniti da investitori potraže sigurnije utočište, kao što je zlato, što će svakako dovesti do povećanja cijene, tako da je dosta aspekata koji čini zlato jako volatilnim u današnje vrijeme i veoma je teško predvidjeti cijenu”, pojašnjava Košćica.

Kada je riječ o izvozu, on je u 2022. godini iznosio 49,2 miliona KM, dok je godinu ranije iznosio 48,4 miliona KM. Kao i kod uvoza, od 2019. godine je krenuo snažniji rast vrijednosti izvoza, te je tako vrijednost izvoza u pretpandemijskoj godini iznosila 20,6 miliona KM, a godinu ranije 11,2 miliona KM.
U prošloj godini značajno je porasla vrijednost izvoza zlata i platine, dok je pala vrijednost izvoza otpadaka i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, te predmeta zlatarstva i filigranstva.