U fabrici anhidrida maleinske kiseline (AMK) u GIKIL-u u toku je realizacija projekta povećanja proizvodnog kapaciteta fabrike. Uz nabavku reaktora, riječ je o najvećoj poslijeratnoj investiciji čiji su radovi započeti 2021., a potpun prelazak na proizvodnju sa novim reaktorom planiran je za 2024. godinu.

Slijedeći najnovije tehnologije, s ciljem povećanja kapaciteta proizvodnje, sa sadašnjih 10000 na 13000 tona, te mogućnošću povećanja na 15000 tona godišnjeg kapaciteta, a sve kako bi se dostigao vrhunski prinos i selektivnost, smanjilo stvaranje neželjenih nus proizvoda i boljeg iscrpka destilacionog sistema, GIKIL se odlučio za savremeni jednozonski reaktor većih dimenzija sa najboljim mogućim performansama.

Starom reaktoru, koji je u rad pušten još 1984.godine radni vijek je istekao prije najmanje 15 godina. Međutim, očito se nikad nije našlo dovoljno volje niti sredstava da se sve to zamijeni i osigura zdrav rad fabrike, sve do sada, što samo po sebi govori koliko je ovo i velika i važna investicija, kazao je Almin Suljić, izvršni direktor za proizvodnju u GIKIL-u.

Trenutno je završena prva faza koja podrazumijeva obezbjeđenje baznog inžinjeringa povećanja proizvodnje. – Bazni inžinjering je obuhvatao zamjenu reaktora koji, dakle, nije mijenjan 40 godina, zatim zamjenu kompresora, zamjenu rezervoara za čisti AMK i ugradnju novog rezervoara za sirovi AMK.

Dalje je planirana zamjena solnog rezervoara, zamjena gasnog hladnjaka i naknadnog hladnjaka, zamjena pregrijača kotlovske vode, grijača destilatora i grijača isparivača butana.

U planu je zamjena pumpi, ugradnja hladnjaka kiseline i četvrtog pastilatora, nadogradnja sistema automatskog upravljanja, te zamjena trafoa i proširenje skladišta butana sa 1000 na 2000 kubika, pojašnjava Ermin Mujkić, direktor AMK fabrike.

Uz projekat povećanja proizvodnje fabrike, uporedo se radi na još jednom veoma značajnom projektu. – Riječ je o projektu tretmana tehnoloških otpadnih voda iz procesa proizvodnje.

U okviru baznog inžinjeringa, projektom je obuhvaćeno izdvajanje čvrstog dijela fumarne kiseline iz tehnoloških otpadnih voda i njegova komercijalna upotreba. Tretman nastalog filtrata je druga faza projekta i time ćemo se posebno baviti već od kraja augusta mjeseca, kazao je Mujkić.

Fabrika anhidrida maleinske kiseline počela je sa radom 1979. godine sa benzolom kao sirovinom, a kompletan proces se zasnivao na katalitičkoj reakciji oksidacije benzola. Od 2006. godine sirovina je zamijenjena i od tada se koristi ekološki prihvatljiv n-butan.

Tuzlanski.ba