Hrvatska je 11. najuspješnija država svijeta po jednorozima, objavila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Jednorozi su nove, tehnološke, privatne kompanije čija je vrijednost veća od milijardu dolara. WIPO je mjerio vrijednost lokalnih jednoroga u odnosu na BDP i zbog Infobipa i Rimac Automobila, čije valuacije zajedno čine 4,1 posto nacionalnog BDP-a, svrstao Hrvatsku u sam svjetski vrh država u kojima nastaju vrijedne nove tehnološke kompanije.

Usporedbe radi, Hrvatska je za mjesto ispred Kine, čiji jednorozi čine 3,8 posto njenog BDP-a, i jedno mjesto iza Finske, u kojoj jednorozi čine 4,4 posto BDP-a.

Prema godišnjem izvještaju WIPO-a, najuspješnija na svijetu po kreiranju jednoroga je Estonija, najdigitaliziranija država svijeta čiji jednorozi po svoj vrijednosti čine 23,8 posto nacionalnog BDP-a. Slijedi Izrael (9,6%), Litva (8,4%), SAD (7,8%), Senegal (5,7%), Hong Kong (5,3%), Ujedinjeno Kraljevstvo (5,2%), Singapure (5,1%) i Indija (5,0%).

WIPO nabraja neke od najuspješnijih jednoroga. Među njima su transportni igrač Bolt iz Estonije, cyber security jednorog iz Izraela Wiz, online trgovina rabljene robe Vinted i fintech Wave iz Senegala.

WIPO naglašava da je pri slaganju ovog poretka u obzir uzeo BDP. Nominalno pak najuspješnija država svijeta po vrijednosti svojih jednoroga je SAD, domovina Silicijske doline. Jednorozi iz SAD-a zajednički vrijede više od 2 trilijuna dolara. Broj je toliko velik da ga se bolje može ilustrirati kao 2 milijarde milijardi dolara. Slijede Kina s vrijednosti svojih jednoroga od 736 milijardi dolara i Indija sa 193 milijardi dolara.

Najvredniji jednorog na svijetu, prema WIPO-u, nalazi se u Kini. Riječ je o ByteDancu, vlasniku TikToka. Drugi najvredniji je SpaceX Elona Muska koji dolazi iz SAD-a. Treći je e-trgovački div Shein iz Kine, zatim fintech Stripe i gaming kompanija Epic Games, oba iz SAD-a. Peti najvredniji jednorog je grafički cloud softver Canva iz Australije.

Domaći stručnjaci ističu da je dobro što se prepoznaju uspjesi domaćeg gospodarstva, ali naglašavaju da pokazatelje WIPO-a treba promatrati u kontekstu i kritički.

Zoran Aralica, predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) kaže da je Hrvatska u Godišnjem izvještaju WIPO-a jako dobro pozicionirana u ekološkoj održivosti proizvodnje i vrijednosti svojih jednoroga u odnosu na BDP. Ali upozorava da su rezultati WIPO-ove inovacijske slike Hrvatske raznovrsni.

– Imamo loše institucionalno okruženje, kao i poveznice znanosti i gospodarstva, a iako inovacijski timovi u hrvatskim poduzećima postižu napredak ipak je ukupni inovacijski governance koji polazi od djelovanja zajedničkih javnih politika različitih ministarstvima prema poduzećima, primjerice povezivanje kroz klastere, loš – kaže Aralica.

Dodaje da to znači da u Hrvatskoj svatko na inovativnosti radi sam za sebe.

– Čak države središnje istočne Europe uvode novi oblik promišljanja javnih politika u područjima inovacija i industrija kao što su misijska usmjerenost inovacijske politike i transformativna inovacijska politika, a Hrvatska je jedno vrijeme išla tim pravcem unutar S3 specijalizacije da bi od pandemije ušla u nazadovanje – kaže Aralica.

Mirna Marović, predsjednica CVCA kaže da se hrvatski startup ekosistem značajno razvio unazad dvije-tri godine, ali da je WIPO po globalnom indeksu inovacija Hrvatsku smjestio na gotovo samo začelje EU. Hrvatska je treća odozada članica Unije i, po inovativnosti, 44. od 132. zemlje svijeta.

– Po mnogima od pokazatelja koji su iznimno važni za startup ekosistem zaostajemo. Izdvojila bih poslovno okruženje (112. od 132. zemlje globalno), suradnja između sveučilišta i gospodarstva u istraživanjima i razvoju (113.), izdvajanje za školstvo izraženo u postotku BDP-a (76.) i rang naših sveučilišta (70.) – navodi Marović.

Pojašnjava da je takva, šira slika, više zabrinjava nego ohrabruje.

– Vidi se da imamo dosta toga za napraviti želimo li zaista transformirati naše gospodarstvo i društvo na ono koje je bazirano na visokoj tehnologiji, stručnosti i visokim plaćama, ono koje je prepoznato kao globalni šampion u stvaranju jednoroga – kaže Marović.

Navela je i da treba biti oprezan s WIPO-ovom interpretacijom najvrednijih jednoroga u odnosu na BDP. Marović smatra da su ti podaci zastarjeli.

– WIPO je koristio vrijednosti iz CB Insightsa, koji bilježi vrijednosti jednoroga u trenutku investicije, a one su se u međuvremenu mijenjale. Za Infobip je koristio podatak iz srpnja 2020., a za Rimca iz lipnja 2022. – zaključuje Marović.