Bosna i Hercegovina, a Vareš posebno, s velikim nestrpljenjem očekuju početak proizvodnje u kompaniji Adriatic Metals, najavljen za ovaj kvartal. O rokovima, pripremama, planovima, saradnji sa lokalnom zajednicom, očekivanjima, ali i već postignutim ciljevima, razgovarali smo sa Alemom Logom, izvršnim direktorom ove sjajne pozitivne priče.
Sa zadovoljstvom ističem da pripreme teku planiranom dinamikom. Bez sumnje, sve će biti spremno za zvanični početak proizvodnje u oktobru, te planiranu isporuku prvih koncentrata rude već u novembru, kaže Logo.
Već uloženo 400 miliona
Vareš je rudarski kraj. Na koji način će se početak proizvodnje u ovom gradu odraziti na sveukupnu ekonomsku situaciju u BiH?
Moram naglasiti da se naša investicija već značajno odrazila na ekonomsku situaciju u BiH budući da je predstavljala 25% ukupnih direktnih stranih ulaganja u 2022. To nam je osiguralo i dva važna priznanja – Najveća strana investicija Sarajevo Business Foruma, kao i Investicija godine Poslovnih novina. Ove godine smo dobili i status Projekta od posebnog značaja za BiH. Do danas smo uložili gotovo 400 miliona maraka – u istraživanje, razvoj rudnika, izgradnju infrastrukture i postrojenja za preradu. Dodatno, predviđamo da će Projekt Vareš značajno poboljšati trgovinski bilans BiH već naredne, 2024. godine, prvi put od sticanja nezavisnosti te doprinijeti rastu BDP-a za 2%.
Novo postrojenje trebalo bi, prema najavama, prerađivati 800 hiljada tona rude godišnje. Kakva su očekivanja investitora od cijelog projekta Vareš?
Godina intenzivnijeg rada bit će 2024., uz očekivanu preradu više od pola miliona tona rude i značajan profit. Od 2025. nadalje, očekujemo da ćemo biti u stanju konzistentno stvarati više od 250 miliona dolara operativne dobiti godišnje, vratiti bankarske kredite i osigurati povrat dioničarima.
Na putu stare slave
Prije nekoliko mjeseci pokrenuli ste kampanju za zapošljavanje novih 180 radnika, uz više od stotinu postojećih. Kakva je situacija u Varešu sa kvalificiranom radnom snagom?
To nije samo problem Vareša, već i ostatka BiH kad je riječ o ovoj industriji. To je prepoznato kao problem već u fazi planiranja projekta te smo se stoga fokusirali na razvoj mladih stručnjaka iz svih dijelova BiH, koji bi inače tražili posao u drugim zemljama. Zaposlili smo i nekoliko vrlo iskusnih stranih stručnjaka koji imaju zadatak da ih obuče u narednih tri do četiri godine.
Trenutno imamo oko 270 radnika, dok će još 80 početi s radom u narednih šest sedmica. Imamo i otprilike 400 izvođača na lokaciji.
Od svih zaboravljen, Vareš postaje poželjno mjesto za život, pa se ubrzano doseljavaju cijele porodice. Koliko Vama lično i koliko kompaniji znači činjenica da doslovno vraćate jedan cijeli grad u život?
Drago mi je da ste to spomenuli. Takva zapažanja čujemo gotovo svakodnevno. I moram reći, bez lažne skromnosti, da smo na to iznimno ponosni. Ne treba zaboraviti da je Vareš i u prošlosti bio dinamična zajednica oslonjena na rudarstvo. Rat i zatvaranje rudnika doveli su do perioda društvenog i ekonomskog propadanja. Mi smo to promijenili, i postigli preokret. Ne samo da Vareš vraćamo na puteve stare slave, već smo na dobrom putu da ga učinimo istinskim centrom rudarenja 21. vijeka.
Niste krili da su Vam target pri zapošljavanju naši ljude koji žive u inostranstvu i da na taj način pokušavate, ne samo zaustaviti odlazak ljudi iz BiH, nego i neke od njih vratiti u domovinu. Jeste li uspjeli u svom naumu?
Targetiranje bh. državljana u iseljeništvu, koji imaju želju da se vrate u domovinu pod uslovom da si osiguraju posao jedan je od primjera našeg doprinosa održivom razvoju. Primili smo veliki broj aplikacija, što svjedoči o značajnom interesu, no budući da je proces intervjuisanja još u toku, ne mogu sa sigurnošću govoriti o brojkama.
(G)rade, sade i školuju
Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom, općinskom administracijom, stanovništvom, nailazite li na probleme?
Naš cilj nikada nije bio samo realizacija projekta, već stvaranje pozitivnog nasljeđa. Građani i vlasti su to prepoznali i validirali “društvenom dozvolom” za rad. To je rezultat godina uloženih u razumijevanje njihovih ambicija, ciljeva i potreba. Trudimo se svojim angažmanom opravdati povjerenje i zadržati tu dozvolu.
Uvijek će postojati grupe koje imaju ideološke, političke ili finansijske motive za kritikovanje onoga što radimo, ali iako glasni, ti ljudi ne predstavljaju zajednicu. Transparentnost u poslovanju i odgovornost prema zajednici u svim našim aktivnostima pomaže nam da minimiziramo efekte kampanja dezinformacija takvih grupa.
Na koje načine pokazujete društvenu odgovornost?
Primjeri su detaljno opisani u Izvještaju o održivosti za 2022. godinu. Preporučujem ga za čitanje svima koji žele saznati više o načinu poslovanju u skladu s najboljim svjetskim praksama i u interesu lokalne zajednice. Ukratko, podijelio bih ih na dva dijela – pružanje mogućnosti zajednici da sama sebi pomogne i investiranje u njen prosperitet. Dat ću vam nekoliko primjera – namjerno smo preusmjerili naš lanac snabdijevanja kako bismo razvili domaće kompanije i kadar i osigurali da projekt pruža održivu korist kroz mnoge generacije. Osnovali smo Fondaciju, koja već tri godine stipendira srednjoškolce i studente, finansira projekte zaštite okoliša i doprinosi razvoju sporta, kulture i umjetnosti. Finansirali smo rekonstrukciju željezničke pruge i ponovo povezali Vareš i luku Ploče nakon 20 godina. Riješili smo pitanje adekvatne zdravstvene njege u Varešu, renovirali dječije igralište… Primjera je mnogo, a mi ćemo s jednakom predanošću nastaviti i u budućnosti.
Može li poslovanju u rudarstvu biti „zeleno“ i održivo i na koji način?
Naravno da može i mi smo zorni primjer. Ovaj projekt je specifično dizajniran da minimizira uticaj na okoliš i zapravo pruži neto ekološku korist, što nas bez sumnje izdvaja od ostalih rudarskih kompanija. Primjerice, implementirali smo niz visokotehnoloških rješenja kako bismo osigurali da naš uticaj na okoliš bude nula. Jedno od njih je postrojenje za preradu vode, prvo u BiH. Pojednostavljeno, očekujemo da ćemo u roku od šest mjeseci od početka proizvodnje reciklirati vodu 100%. Postavili smo solarne panele sredinom 2021. i do sada reducirali emisiju CO2 za 36.000 kg, što je jednako smanjenju krčenja šuma za 1.947 stabala. Naredni korak je izgradnja solarne farme. Obnovili smo lokacije kontaminirane industrijskim aktivnostima prije 1992. te posadili tri puta više drveća nego što smo morali ukloniti za izgradnju rudnika.