Potpisivanjem ugovora za dodjelu ukupno 1.000.000 KM poticaja namijenjenih za subvencionisanje troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području osam lokalnih zajednica u Zeničko-dobojskom kantonu, Vlada ZDK nastavlja s ulaganjima u razvoj infrastrukture za prihvat domaćih i stranih investicija u opštinama i gradovima tog kantona.

Premijer tog kantona Nezir Pivić istakao je kako mu je “čast i zadovoljstvo” što su unutar Ministarstva privrede finalizirali realizaciju još jednog javnog poziva.

“Kao što vam je poznato, mi na području ZDK-a imamo 23 poslovne zone. Danas smo potpisali sporazum sa osam općina koje su se prijavile na javni poziv te ćemo podijeliti 1.000.000 KM za podsticaj privredi. Mi smo rekli da će svakako fokus našeg budućeg djelovanja biti privreda. Kao što je poznato, ZDK je kičma privrednog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, a samim tim i BiH”, naglasio je Pivić i najavio kako će i u budžetu za narednu godinu nastaviti s osiguranjem sredstava za podršku razvoju privrede tog kantona.

Resorni ministar privrede Samir Šibonjić podsjetio je da domaći i strani investitori u tom kantonu i u BiH imaju, nakon Luksemburga (pet posto), najmanju stopu poreza na dobit (10 posto), zatim najjeftiniju električnu energiju te dobru infrastrukturu u 23 poslovne zone u 12 gradova i općina tog kantona.

“Stalno ponavljamo, Vlada i Ministarstvo privrede ZDK, kroz razne vidove poticaja i subvencija malim i srednjim preduzećima, trudi se da olakša poslovanje našim firmama. Mišljenja sam da izgradnjom infrastrukture u industrijskim zonama, skupa s našim gradovima i općinama, stvaramo preduvjete da se što veći broj lakše odluči na investiranje u ZDK, koji je po svemu poznat i popularan kao mjesto gdje privrednici i privredni subjekti ostvaruju velike uspjehe”, kazao je Šibonjić.

Više od 80 posto investicija u tom kantonu, podvukao je, dolaze direktno od domaćih investitora, što je razlog za zadovoljstvo.

“Znači, naši se privrednici odlučuju da dio tog novca, sve viškove koje skupa sa svojim radnicima ostvaruju u poslovanju, ponovo reinvestiraju u privredu.

Raduje nas, također, činjenica da  osim što se u industrijskim zonama dešava ekspanzija, možemo da najavimo otvaranje novog rudnika u Varešu, čime će se promijeniti i privredna slika, ne samo ZDK-a, nego i čitave BiH”, smatra Šibonjić.

Načelnik Žepča Mato Zovko istakao je kako je pred vlast na svim nivoima u “državi BiH stavljena velika zadaća, rješavanje pitanja odlaska mladih i zapošljavanja”.

“Mi smo  svi u lokalnim samopupravama i te kako prodorni u tome te efikasni da stvaramo uvjete, kako bi mogli otvarati proizvodne i sve druge poslovne objekte. Tako radimo i mi u Žepču, gdje smo još 1997. godine otvorili prvu poslovnu zonu ‘XP’, a danas, evo, gradimo četvrtu zonu ‘Radovlje’. Tim postupkom i načinom rada i zapošljavanja umanjujemo odlazak mladih. Kada oni dobiju svoj posao, kada dobiju dobre uvjete za rad, onda manje razmišljaju o odlasku i rješavaju svoje stambeno pitanje na području Žepča. Još se jednom zahvaljujem, ovo nije prvi puta, a neće biti ni zadnji put da smo dobili sredstva od kantonalne vlade, odnosno kantonalnih ministarstava”, kazao je Zovko.

Dodao je da imaju spremnu zonu te da imaju šta u njima i raditi, a svakodnevno se javljaju investitori, koji u toj općini, prvenstveno, otvaraju proizvodne pogone. Osim četiri poslovne zone u vlasništvu Opštine, Žepče ima još tri poslovne zone koje su “samoinicijativno nicale na regionalnoj cesti za Zavidoviće, na magistralnoj cesti prema Goliješnici i prema Golubinji”, a većina radnika radi u tih sedam poslovnih zona.      

Načelnik Tešnja Suad Huskić takođe je iskazao zahvalnost za podršku resornog ministarstva i Vlade ZDK te podsjetio kako je ovo drugi javni poziv na kojem su dobili “dodatna sredstva za ulaganje u poslovne zone u Opštini Tešanj”.

“Inače, ekonomija u BiH je, trenutno, u padu, industrijska proizvodnja, a porezi rastu…Dakle, jako nam je važno da nastavimo ciklus ulaganja i investiranja, naročito u pripremu novih lokacija za poslovne zone. Budući da je Tešanj u deset mjeseci ove godine bio općina koja je imala najveći rast poreza koje uplaćuje i prometa na fiskalnim uređajima unutar FBiH, vjerujem da će ovo biti dobra prilika za tešanjske i druge investiture da nastave svoja ulaganja”, uvjeren je Huskić.

Podršku u sklopu ovog javnog poziva dobili su gradovi Zenica i Zavidovići, te općine Tešanj, Žepče, Usora, Maglaj, Doboj Jug i Olovo.