Vlada Federacije BiH je danas na hitnoj sjednici, na prijedlog “Energoinvesta”, dala saglasnost za poskupljenje plina za 3,9 posto.
Kako je saopšteno iz “Energoinvesta”, povećanje cijene je uslovljeno dešavanjima na svjetskom tržištu gasa i nafte.
Napomenuli su da ovo povećanje cijena ne bi trebalo da se odrazi na krajnje potrošače, već da je riječ o veleprodajnoj cijeni koja važi za distributere.
Iz Vlade FBiH je rečeno da nova cijena plina važi od 1. januara ove godine i da je veća za 3,9 posto.
Iz “Energoinvesta” su u obrazloženju naveli da cijene nafte na svjetskom tržištu padaju od kraja septembra, nakon značajnog skoka cijena usljed najave smanjenja proizvodnje OPEC-a.
“Visoke rezerve nafte u razvijenim zemljama, loše prognoze privrednog rasta i pooštreni finansijski uslovi donose manju potražnju za naftom. Sa druge strane, proizvodnja zemalja OPEC-a je nadoknađena većom proizvodnjom u zemljama koje nisu članice grupe, prije svega u SAD-u. Trenutno, Amerika izvozi istu količinu sirove nafte, rafinisanih proizvoda i tečnosti prirodnog gasa koliko proizvode Saudijska Arabija ili Rusija, navodi S&P. Zimske temperature na kontinentu vratile su se na nivo iznad sezonske norme nakon oštrog zahlađenja početkom decembra, održavajući potražnju za plinskim intenzivnim grijanjem daleko ispod ekstrema. Sve ovo je pomoglo da se cijene nafte, relativno, drže pod kontrolom. Nakon cijena od skoro 100 dolara po barelu ranije ove godine, nafta je od tada pala na nivo od 70 do 75 dolara krajem novembra. Ipak, cijene nafte su ponovo skočile u decembru nakon što su brodarske kompanije zaustavile isporuku kroz Crveno more izbjegavajući Suecki kanal. Napadi Huta na brodove izazivaju strah od prekida redovnog snabdijevanja. Britanski naftni div BP objavio je da prekida tranzit preko Crvenog mora zbog ponovnih napada. Podršku povećanju cijena dalo je saopštenje Rusije da će produbiti smanjenje izvoza nafte u decembru za mogućih 50.000 barela dnevno ili više, nešto ranije nego što je bilo najavljeno. OPEC je odvojeno izvjestio da je barel nafte njegovih članica na nivou od 78,03 dolara”, naveli su iz “Energoinvesta”.
Dodali su da je zbog svega ovoga neophodno pristupiti povećanju cijena prirodnog gasa.
“Zbog načina određivanja cijene gasa, sa isporučiocem gasa ‘Gazprom Export LLC0’, cijene se određuju prema definisanoj formuli, za svaki kvartal pojedinačno, te stoga, da ne bi imali dilema oko određivanja prodajnih cijena, isti pristup treba primijeniti i sa krajnjim kupcima”, istakli su iz Energoinvesta.
Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, očekivalo se da će doći do povećanja cijena plinau BiH.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i generalni sekretar Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, rekao je ranije da su očekivanja za BiH blagi rast cijena plina (do tri posto) zbog spoljnoopolitičkih faktora na koje ne možemo uticati, te umjeren rast (oko pet posto) zbog unutrašnjih faktora u BiH.
“Na unutrašnje faktore možemo uticati, ali akteri u gasnom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri – povećanje cijena transporta i distribucije gasa koji će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih”, objašnjava Harbaš.
Dodaje da se od vlada traži da se gas subvencioniše što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.
“Zbog broja aktera u gasnom sektoru (snadbjevači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene gasa krajnjim korisnicima konstantno rastu, te mnogi se odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u gasnom sekotru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma što srednjeročno vodi ka tome da ce potrošnja gasa u BiH biti ispod 4 posto, a dugorocno bude skoro zanemariva”, naglasio je Harbaš.