Na prvom panelu Energetskog samita 2024 u Neumu razgovarano je o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kako se kompanije pripremaju za CBAM, te da li su kreatori politike poduzeli potrebne mjere da izbjegnu CBAM za energetski sektor. Od 1. januara 2026. sav uvoz aluminijuma, čelika, gvožđa, đubriva, električne energije, vodonika ili cementa u EU bit će podložan Uredbi EU o mehanizmu za prilagodbu granice ugljika (CBAM) uz kazne (penale) za nepoštivanje. Analiza projekta EU4Energy pokazala je da je električna energija najteže pogođena industrija u BiH. BiH može izbjeći CBAM za izvoz električne energije (ne i za druge proizvode) do 2030. godine ako uvede ETS-a (Sistem trgovanja emisija) u BiH, jer se troškovi ugljika plaćeni u zemlji odbijaju od CBAM-a.

Stefano Ellero, direktor odjela za saradnju Delegacije Evropske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, održao je pozdravni govor, nakon kojeg su uvodne prezentacije imali Admir Softić, pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i William L’Heude, zamjenik šefa za klimatski odjel, Ministarstvo ekonomije i finansija, Trezor Francuske, ispred projekta EU4Energy. „Mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) postupno će uvesti cijenu ugljika na uvoz aluminija, željeza i čelika, cementa, đubriva, električne energije i vodonika u EU od 1. januara 2026. Iako to predstavlja izazov za dionike u BiH, jer će nametnuti dodatne administrativne i financijske troškove za pokrivene sektore, CBAM također predstavlja priliku jer potiče dekarbonizaciju industrije i proizvodnju električne energije. Današnji panel sa sudionicima na visokoj razini pokazao je da su bh. vlasti i proizvođači aktivno uključeni u pripremu strategije odgovora u skladu s klimatskim obavezama BiH i evropskim težnjama, uključujući pokretanje praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV) za ETS kao prvi korak prema uspostavi EU ETS sustava“, istakao je L’Heude.

Pored pomoćnika ministra Softića, u panelu su učestvovalii Ajla Mehinović, rukovodilac odjela za tržišno snabdijevanje, Elektroprivreda BiH, Almir Bajtarević, menadžer upravljanja kvalitetom i okolišom, Heidelberg Materials Cement BiH, (Tvornica Cementa Kakanj d.d.) te Envera Garić, direktorica odjela za poboljšanje kvaliteta, AL-BoWiDo d.o.o.

Finansiranje energetske tranzicije – panel 2

Na drugom panelu predstavnici bankarskog sektora razgovarali su o dostupnim opcijama finansiranja za provođenje energetske tranzicije koja za državu ima ogroman finansijski uticaj. Poseban akcenat je stavljen na ESG (okoliš, društvo, upravljanje) model poslovanja koji će transformisati bankarski sektor na način da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu aktivnosti i rizike koje ESG donosi sa sobom. „Banke će pomoći u ESG tranziciji stavljajući fokus na tzv. zeleno finansiranje kroz širenje ponude zelenih finansijskih proizvoda i uvođenje zelenog poslovanja što će biti ključni koraci u narednom periodu. Tu su, naravno, povoljnije kamatne stope, namjenske kreditne linije te posebno razvijeni proizvodi u duhu ESG-a. NLB Banka je već započela ESG tranziciju kroz finansiranje obnovljive energije i energetske efikasnosti, razvojem posebnih proizvoda iz posebnih kreditnih linija“, istakla je tokom panela Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo koja je jedan od komercijalnih partnera Energetskog samita 2024 u Neumu.

Nakon pozdravnog obraćanja Karla Wurstera, direktora USAID Ureda za ekonomski razvoj, uvodničarka u panel bila je Jasmina Selimović, Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dok su panelisti bili i Almir Salkanović, predsjednik Upravnog odbora, ProCredit Banka, Gabrijel Dužnović, službenik za razvoj SEE projekata,Woodburn Capital Partners, Mejra Juzbašić, regionalna direktorica,Finance in Motion.

Panelisti su se osvrnuli i na porast ulaganja privatnog kapitala u posljednjoj deceniji kao i na ulogu koju mogu imati ugovori o kupovini električne energije u podržavanju finansiranja banaka i privatnog kapitala, pružajući dugoročno investicijsko rješenje koje olakšava uticaj na finansiranje javne infrastrukture i pomaže u postizanju ciljeva Zelenog dogovora. Razgovarano je i o ulozi vlade u podršci preuzimanja PPA-a (power purchase agreement – ugovora o otkupu električne energije), feed-in tarifa (zagarantovanih cijena koje su više od tržišne) i CAPEX subvencija (subvencije za investiranje).