Prevarili su se oni koji su tvrdili da sa ulaskom interneta u naše živote privredni i drugi sajmovi neće imati nikakvog smisla jer se sve to, u malo drugačijemn obliku, može vidjeti na internetu. Istina minulih godina sajamski biznis je malo utihnuo, neke sajamske kuće su se ugasile, druge se pojavljivale povremeno. Danas svjedočimo o ekspanziji sajamskih manifestacija čemu je primjer Sarajevo ali i neki manji gradovi koji su pred koronu i poslije nje organizovali privredne susrete, velike izložbe zanatstva, dane domaće proizvodnje i sajmove. Sada je očito da je to postao veliki biznis i da se pojedini gradovi, a posebno Sarajevo i Banja Luka, utrkuju ko će više, ko će bolje.

Prošlog mjeseca održan je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, a u glavnom gradu BiH održani su sajmovi namještaja, knjige, turističke destinacije… a već početkom maja Sajamski centar „Skenderija“ organizuje sajam industrije te krajem mjeseca moguće i još neki. Osladilo im se! Gotovo istovremeno u Banja Luci je bio EXPO 2024, a prije njega sajam turizma. Tuzla je ovog mjeseca domaćin sajma kafe, a Lukavac poznat po sajmu tuzrizma „List“ pod istim imenom počinje da okuplja sve privredne grane. Gotovo svi od nabrojanih su sajmovi međunarodnog karaktera sa dominantnim brojem učesnika iz zemalja regiona.

Letimičan pogled na termine njihovog održavanja uočava se vremensko podudaranje što nije za pohvalu. Ranije je bila praksa da se termini i sajmovi prijavljuju Privrednoj komori koja na kraju svake godine objavi usaglašen kalendar sajamskih događanja što privrednicima, njihovim partnerima, kupcima i posjetiocima omogućava da se na vrijeme opredijele na kojem će sajmu učestvovati, koji posjetiti. To je važno za marketinške aktivnosti kompanija ali i medijsku prezentaciju tih događaja.

Uz sve rečeno primjetno je da je na ne malom broju sajmova osnovni sadržaj izlaganje proizvoda i usluga i pojedinačni kontakti sa stalnim ili novim poslovnim partnerima. Još uvijek je nedovoljno pratećih sajamskih manifestacija, posebno stručnih skupova u funkciji razvoja pojedinih industrija, biznisa, tehnologija itd., ali i atraktivnih demonstracija novih mašina, vozila, alata… i različitih drugih iznenađenja s ciljem da se privuće veći dio posjetilaca.

Ako se budući sajmovi budu pripremali po receptu „važno je da se nešto dešava“ a ne u želji da se nešto unaprijedi, poboljša, modernizuje, i što je najvažnije napravi dobar posao interes privrednika za sajmove kakvi su oni danas će splasnuti i onda zadugo neće imati nikakav poslovni smisao. Zato bi bilo dobro da privredne asocijacije poput komora i udruženja već ovog proljeća o tome započnu ozbiljnu raspravu!