Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH u Intervjuu za Poslovne novine, između ostalog, govorio u kakvom je stanju ekonomija Bosne i Hercegegovine, zašto je u prvih šest mjeseci ove godine bio veći uvoz od izvoza, kao i koliko su na na to utjecala trenutna dešavanja u svijetu – na Bliskom istoku, kao i neizvjesnost uslijed prisutnih geopolitičkih tenzija.

Pojasnio je i šta je potrebno da bi se olakšalo poslovanje naših kompanija te doprinijelo poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH, ko su nam najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, zašto je ekonomska budućnost Bosne i Hercegovine usko povezana s europskom zelenom tranzicijom…

– Negativan imidž države, kao politički nestabilne, koja ne osigurava jedinstveno tržište, pravnu sigurnost ni stabilnost fiskalne i drugih ekonomskih politika, je nesporno jedan od ključnih uzroka izostanka većih stranih ulaganja, a izrazito nepovoljno utječe i na poslovanje bh. kompanija – istakao je Vuković.

Bosna i Hercegovina, kako ste ranije naglasili, posebno je koncentrirana na tržište EU. Kakvi su trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih 6 mjeseci, koji su bili vodeći izvozni bh. proizvodi, a koji uvozni, internacionalni proizvodi?

Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi (mlrd.) KM, što je manje za 1,33 %, u odnosu na isti period 2023. godine. Izvoz je iznosio 8,2 mlrd. KM i manji je za 8,18, dok je uvoz iznosio 14,30 mlrd. KM i veći je za 3,07 % u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na suradnju s partnerima u EU. Godišnja kretanja vanjskotrgovinske razmjene pokazuju ciklična kretanja tijekom godine.

Početkom godine razmjena je bila usporena, sa smanjenim izvozom, da bi se ta situacija popravila u narednim mjesecima. Međutim, kretanja vanjskotrgovinske razmjene moramo uzeti s odgovarajućom rezervom jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obim izvoza i gospodarskih aktivnosti s početkom godine. Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend, uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta europskog gospodarstva možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene tijekom godine.

Karakteristično je da sve zemlje zapadnog Balkana u promatranom razdoblju imaju slična kretanja, odnosno pad izvoza i povećanje uvoza. U pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna je neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem gospodarskih subjekata. Promjenama na nivou jednog ili izrazito malog broj poduzeća značajno se utiče na ukupnu industrijsku granu i robnu razmjenu.

Istovremeno, kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza gdje je iz većine zemalja EU evidentiran rast uvoza. Kada je riječ o proizvodima i tarifama najveći pad je ostvaren kod izvoza električne energije. Izvoz električne energije je smanjen za 382 milijuna KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru “rude, metali i proizvodi” je izvoz smanjen za preko 240 milijuna KM ili 14%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od preko 80 milijuna KM.

Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje imamo povećanje izvoza od preko 50 milijuna KM u referentnom razdoblju, gdje je procentualno najveći rast ostvaren kod izvoza tarifne “oružje i municija”. U promatranom razdoblju, vodeći izvozni proizvodi bili su: izolirana žica, sjedala, dijelovi i pribor motornih vozila, konstrukcije/željezne i čelične i ostali namještaj i njegovi dijelovi. Istovremeno, vodeći uvozni proizvodi bili su: naftna ulja i ulja, osobni automobili i druga motorna vozila, lijekovi, kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva od kamenog uglja, te bakrena žica.

Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosio je 17,2 milijardi KM, jesmo li već sada blizu da pređemo ovu brojku, odnosno, možemo li očekivati da će 2024. godina biti uspješnija?

Pad izvoza je neizbježan zbog velike ovisnosti BiH o tržištu EU. Trenutna dešavanja na Bliskom istoku, kao i neizvjesnost uslijed prisutnih geopolitičkih tenzija koje doprinose poremećaju tržišnih uvjeta poslovanja, reflektiraju se i na BH gospodarstvo. Značajne korekcije rasta industrijske proizvodnje na niže sigurno će utjecati i na vrijednosti izvoza. Shodno navedenom nije realno očekivati da će vrijednost izvoza biti veća od prethodne godine.

Međutim, ako usporedimo prethodne godine i kretanja razmjene možemo očekivati da će se negativna kretanja izvoza s početka godine amortizirati i da će vrijednost izvoza biti približna ili jednaka prošlogodišnjoj.

Koji su najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine, i koji bi mogli to postati? S kim je važno da imamo suradnju?

Bosna i Hercegovina najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira preko 70% proizvoda i tržište EU predstavlja nulti prioritet. Prema aktualnim podacima, najznačajniji partneri po obimu trgovine su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija iItalija.

Vanjskotrgovinska razmjena mogla bi se unaprijediti u zemljama Zapadnog Balkana, koje uslijed geografske blizine, imaju slične preferencijalne karakteristike potrošača. U zadnje vrijeme raste razmjena s Turskom. Potencijal zemalja Bliskog istoka nije iskorišten u dovoljnoj mjeri i u budućnosti bi se trebali fokusirati i na ta tržišta. Također, Kina, kao najveće tržište, predstavlja izazov u smislu potrebnih količina.

Gospodarska zajednica u BiH trpi zbog sporosti u odlučivanju vlasti. Koliko uspješno artikulirate probleme gospodarske zajednice i zahtjeve prema tijelima vlasti u BiH?

Vanjskotrgovinska komora BiH je nedavno ponovo inicirala razmatranje već dostavljenih i novih inicijativa koje se odnose na izmjene i dopune određenih zakonskih i podzakonskih rješenja te Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila listu od 77 inicijativa koje smo u protekle četiri godine, na zahtjev gospodarstvenika, dostavljali institucijama vlasti, a čije bi razmatranje i prihvaćanje kroz zakonske okvire uveliko moglo poboljšati izvoz i olakšati poslovanje naših kompanija te doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH.

Potrebne su strukture reforme, posebno u segmentu stvaranja poslovnog ambijenta za razvoj novih proizvoda. Država treba donijeti subvencije, politike za razvoj novih proizvoda, odnosno proizvoda s dodanom vrijednošću. Za realizaciju takvih politika je neophodno osigurati financiranje svih segmenata koji su neophodni – ljudski kapital, nove tehnologije, marketinški troškovi i sl.

Koji su najveći izazovi s kojim se suočavaju izvozno orijentirane kompanije. Što kompanije traže?

Glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine je Europska unija i više od 70 posto razmjene se ostvaruje s EU. Regionalna suradnja je iznimno važna, ali je zaista važno prilagoditi se uvjetima Europske unije, kao našeg najznačajnijeg trgovinskog partnera. Glavna prepreka za razvoj ekonomske suradnje i, u tom smislu, ekonomskog napretka, je imidž države. Negativan imidž države, kao politički nestabilne, koja ne osigurava jedinstveno tržište, pravnu sigurnost ni stabilnost fiskalne i drugih ekonomskih politika, je nesporno jedan od ključnih uzroka izostanka većih stranih ulaganja, a izrazito nepovoljno utječe i na poslovanje bh. kompanija.

Potrebno je da BiH bude konkurentna za priliv inozemnog kapitala, a da bi se stvorili uvjeti konkurentnosti i povoljno poslovno okruženje temeljni uvjet je politička stabilnost i vladavina prava, zatim reforma obrazovanja koja će proizvesti dovoljan obim kvalitetne i kvalificirane radne snage s plaćama koje osiguravaju kvalitetan život, uz, dodatno, dobro radno zakonodavstvo i socijalnu skrb kako bi se zaustavio odlazak mladih iz BiH.

Poboljšanje infrastrukture puteva, fleksibilnost dobivanja dozvola za izgradnju, povoljni izvori financiranja, rasterećeno oporezivanje- sve su to ključni elementi za stvaranje takve konkurentnosti. Od nas se traže i energetska tranzicija i primjena principa zelene ekonomije u poslovanju, a za sve ovo se opet vraćamo na nužnost stabilne političke situacije, jer je ona preduvjet za donošenje zakona usklađenih s direktivama Europske unije. Tek onda ćemo moći ponuditi više, iskoristiti mogućnosti „nearshoringa“ i povećati dodanu vrijednost proizvoda.

Stvaranje modela utemeljenog na zelenoj ekonomiji vrlo je važno jer treba omogućiti ekonomski rast bez štete po okoliš. Dekarbonizacija, efikasna upotreba resursa i uključenost društva i svih aktera su osnovni principi zelene ekonomije. Dokle smo mi s uvođenjem zelene ekonomije i dekarbonizacije? Ima li sluha?

Ekonomska budućnost Bosne i Hercegovine usko je povezana s europskom zelenom tranzicijom. Gotovo 50.000 kompanija iz EU morat će do 2025. godine otkriti svoj utjecaj na okoliš kako bi potrošačima i investitorima olakšali donošenje održivih odluka. Tržište EU je veoma važno za gospodarstvo BiH i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, uz to i kreirati nova radna mjesta, neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, osigurati povoljne kreditne linije za financiranje, te napraviti reformu obrazovanja, odnosno obrazovanje usmjeriti na zelene tehnologije i digitalizaciju kao ključne faktore za održivi razvoj poslovnih modela.

Komora se aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, te s gospodarstvenicima pripremila i institucijama vlasti dostavila dokument “Preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH”. Dokument, u kojem su sadržane analize izazova i potencijali zelene tranzicije za MSP, naglašava nedostatak sistemskih politika i potpore, administrativne i tehničke prepreke, te potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s EU standardima.

Također, glavne prepreke uključuju neusklađenost pravnog okvira, administrativne barijere i tehničke izazove u integraciji obnovljivih izvora energije.

Koje aktivnosti Komore su obilježile protekli period? Što je u fokusu interesiranja?

Svi izazovi s kojima se gospodarstvo susretalo, bili su dio aktivnosti VTK BiH. Promjena paradigme poslovanja, zelena tranzicija, globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe. Svaki od izazova našao se na stolu VTK BiH koja je u suradnji s ključnim akterima iz domene gospodarstva pronalazila i nudila rješenja.

U proteklom razdoblju, pored organizacije promocije bh. gospodarstva na prestižnim međunarodnim sajmovima, organizacije različitih konferencija i edukacija o različitim temama, kao i aktivnosti vezanih za poslovno povezivanje bh. gospodarstva s inozemnim poslovnim partnerima, u fokusu su bile aktivnosti vezane za pripremu kompanija za CBAM, primjenu principa zelene ekonomije i niz drugih aktivnosti kako bi se gospodarstvo prilagodilo trenutnim i budućim ekološkim zahtjevima, posebno na njihovim izvoznim tržištima u Europskoj uniji. Svaka od poduzetih aktivnosti imala je za konačni cilj povećanje konkurentnosti naših kompanija i olakšice u poslovanju, a tako će biti i u narednom razdoblju.

U kakvom stanju je ekonomija BiH. Što možete izdvojiti kao pozitivne primjere, a što kao negativne. Procentualno je li više pozitivnih ili negativnih primjera. Kako popraviti ekonomsku situaciju naše zemlje?

Ono što primjećujemo jeste da se stanje ekonomije u BiH često predstavlja i gore u odnosu na stvarnu situaciju. Naravno da situacija nije idealna, ali nekada negativni narativi o pojedinim gospodarskim procesima često bace u sjenu i neka pozitivna kretanja i ostvarenja. Treba samo pogledati prihode od poreza.

Oni su u konstantnom rastu i doprinose povećanoj ličnoj potrošnji stanovništva. I nije samo riječ o rastu indirektnih poreza gdje se želi predstaviti da je to rezultat inflacije. Imamo snažan rast direktnih poreza, prije svega poreza na dobit kao rezultat povećane produktivnosti kompanija, rast poreza na dohodak i doprinosa za sve fondove, kao rezultat povećane zaposlenosti, te rast i drugih poreskih kategorija.

Nadalje, inflatorna kretanja se svode u projektirane okvire od 2%, prisutan je rast investicija u zadnjim godinama, devizne rezerve rastu, akumulirana štednja od 15 milijardi je ogroman potencijal, itd. Mi smo zemlja gdje se dobit, novac i kapital oporezuju po minimalnim stopama (najmanjim u Europi), nema poreza na dividendu, što zasigurno treba promovirati u cilju privlačenja investicija. Perspektive vezane za obnovljive izvore energije i dalje su jedne od najvećih u ovom dijelu Europe, a i šire.

Dakle, nije sve tako negativno i pozitivne primjere treba sagledati u pravom svijetlu. S druge strane, neophodno je poboljšati gospodarski ambijent i stvoriti uvjete za nove privredne cikluse. Podizanje konkurentnosti, povećanje produktivnosti i uključivanje kompanija europske lance vrijednosti je imperativ.

Britanski ekonomista i poslovni konzultant Fred Harison tvrdi da će se sljedeća globalna ekonomska kriza dogoditi 2026. godine i da će biti najgora u povijesti. Njegove tvrdnje imaju posebnu težinu jer je bio jedan od rijetkih analitičara koji je na vrijeme predvidio posljednju financijsku krizu i krizu nekretnina koja je počela 2008. godine. Slažete li se s Harisonom i da li se BiH može nositi s još jednom krizom?

Cikličnost gospodarskih procesa je činjenica koja se pojavljuje u svim zemljama svijeta u zadnjem vijeku, pa je tako i za očekivati nešto u budućnosti. Međutim, karakteristika gospodarskih ciklusa i globalnih ekonomskih kriza jeste da se oni razlikuju po trajanju i uzrocima nastanka i veoma je teško predvidjeti da li će neka sljedeća kriza biti najgora u povijesti. Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uvjetima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa je jedino što je za sada sigurno.

Bosna i Hercegovina je mala ekonomija i izložena je promjenama vanjskotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima koji su izvan naše kontrole (ratovi, migracije, kretanje kapitala, makroekonomske neravnoteže i dr). Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na gospodarski i život građana uopće, ali iznimno je važno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti krize ublažili. Kako su krize i cikličnost gospodarskih kretanja činjenično stanje, isto tako trebamo znati da nakon toga slijede faze oporavka i uzleta.