Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava s nedostatkom radne snage koji je najizraženiji u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu.

Kada je riječ o glavnom gradu Bosne i Hercegovine na skoro svakoj pekari stoji oglas za posao, a uglavnom su potrebni radnici/radnice za rad na kasi.

Kako su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali za Klix.ba u prvoj polovini 2024. godine izdato je 3.230 radnih dozvola na nivou BiH.

Jednogodišnji period

Od tog broja u FBiH je izdato 1.400 radnih dozvola, entitetu Republika Srpska 1.538 te u Brčko distriktu 292.

Najviše radnih dozvola izdato je za djelatnost građevinarstva i to 1.071, u uslužnim djelatnostima 401, trgovini 345, prerađivačkoj industriji 332, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 235 te u oblasti zabava, rekreacija 230.

Kada je riječ o državama porijekla stranih radnika, najviše ih je iz Turske i to 572, Nepala 465. Srbije 355, Indije 329, Bangladeša 246, Kine 168 i Hrvatske 101.

Dozvole se najčešće izdaju na period od godine dana.

Potpredsjednik Udruženja ugostitelja Kantona Sarajevo (KS) Amar Trbović rekao nam je da je situacija s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu sve teža. U Sarajevu se sve češće mogu vidjeti konobari i šankeri iz Turske i Nepala.

“I ja čekam tri radnika iz Nepala, oni bi trebali stići u oktobru. Procedura je takva da se na dolazak radnika čeka od tri do sedam mjeseci”, objašnjava nam Trbović.

Na pitanje zbog čega je problem u pronalasku radne snage u Kantonu Sarajevo, Trbović odgovara da je problem u tome što ljudi ne žele da rade, posebno oni mladi.

“Nije više problem ni plata, imaju je kao ljudi u državnoj službi. Sada radnici, da iskreno kažem, hoće da gazduju. Šta god mu kažeš neće da posluša, ili je odsutan ili je na telefonu”, kaže Trbović.

Radnici iz Bangladeša mahom dolaze u građevinske firme te ih se može vidjeti na gradilištima širom BiH.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH su kazali da u BiH nedostaje čak 30.000 radnika. U ranijim obraćanjima vlasti i medijima kazali su da je potrebna liberalizacija tržišta te ukazali na duge procedure koje je potrebno proći kako bi radnik iz neke druge zemlje stigao u BiH.