Prepoznatljivi vodopad u samom centru grada sa kojeg svake godine skaču najhrabriji skakači iz naše zemlje i regije, brojni nacionalni spomenici pod zaštitom države, jezera, dvije rijeke, planine i čisti zrak… Sve ovo je, uz prepoznatljivu srdačnost i ljubaznost Jajčana, postavilo Jajce, čarobni grad u srednjoj Bosni, uz Mostar, Sarajevo, Banju Luku i Bihać, na listu najzanimljivijih i turistima najprivlačnijih destinacija u našoj zemlji.

Ne smije se zanemariti ni činjenica da Jajce ima najdužu tradiciju jednog pozorišnog festivala u našoj zemlji – Pozorišne/Kazališne igre koje se održavaju svake godine. Ovaj se grad, čija se jezgra gradila unutar srednjovjekovnih zidina, prije nekoliko godina našao i na sjajnom trećem mjestu najljepših malih gradova na svijetu.

Imamo velike planove

Jajački načelnik, Edin Hozan, naš je sugovornik na različite teme koje utječu na kvalitet života stanovnika Jajca. Treba li Jajcu masovni turizam, ima li mjesta za elitne turiste, može li Jajce biti mjesto za svjetske hotelske brendove, na koji način stimuliraju rast malih biznisa, ali i poljoprivrede?    

Na kraju smo ljeta, u gradu na Plivi još je uvijek pik turističke sezone. Koristi li Jajce, gledajući sa pozicije na kojoj se nalazite, barem polovinu turističkih potencijala koje ima?

Na ovo pitanje moguće je odgovoriti dvojako. Mogao bih reći da Jajce, u ovom trenutku, koristi sve svoje potencijale u smislu da turisti posjećuju i koriste sve što je interesantno u Jajcu i svi postojeći smještajni kapaciteti su popunjeni. S druge strane, moramo graditi dodatne kapacitete i kroz neke projekte, koje već imamo u našim strategijama i planovima, pojačavati naš potencijal i turističku ponudu. Dakle, ima prostora za razvoj u budućnosti.

Šta su Vaši prioriteti, imate li dugoročne planove, da se taj procent poveća?

Planove svakako imamo i, kao što sam već spomenuo, u narednom periodu snažno ćemo raditi na povećanju smještajnih kapaciteta (hoteli), ali i realizaciji još nekih važnih projekata, kao što je izrada regulacionog plana užeg gradskog jezgra, zatim uređenje nekih dijelova grada koji su posebno iinteresantni i slično.

Manjak smještajnih kapaciteta

Pratite li statistike, na žalost možemo govoriti samo o prijavljenim turistima, iz kojih zemalja dolazi najveći broj turista i koliko se dana u prosjeku zadržavaju?

Imamo neke podatke do kojih dolazimo na osnovu, kao što ste rekli, prijavljenih turista i od registrovanih objekata. Također, broj prodatih ulaznica na našim spomenicima i vodopadu nam omogućava da imamo neki uvid o broju turista koji borave u Jajcu, ali sigurno to nisu precizni podaci, pa se tome može dodati još koji procent onih koji nisu prošli nikakvu evidenciju.

Čini se da Jajce ima priličnih problema sa nedostatkom smještajnih kapaciteta bez obzira o kojem cjenovnom rangu smještaja govorimo?

Da, to je već jako primjetno i zbog toga će to biti naš prioritet u budućnosti.

Zanimljivo je da u Jajce, premda je zasigurno među vodećim gradovima za taj vid turizma, ne dolaze i ne zadržavaju se turisti koji zaista imaju novaca, bogati ljudi koji ne žale da potroše. Gdje je mjesto Jajca na mapi elitnih destinacija i šta se radi da se takvi gosti privuku?

Prema nekim mojim saznanjima, a koja sam dobio od ljudi koji znaju, najbolji turisti u potrošačkom smislu su Japanci. Njih još uvijek nemamo u Jajcu. Ono što ja, također, znam nama sa Istoka, iz tzv. arapskog svijeta dolaze i veoma bogati ljudi koji žele luksuz. Toga u našoj ponudi nešto ima, ali ne u mjeri u kojoj bi to bilo jako vidljivo da bi se za Jajce moglo reći da smo neka destinacija za elitu. Iskreno, nisam siguran da li to i želimo biti.

Jajce nema vrhunski luksuzni hotel sa četiri ili pet zvjezdica, uz kakve idu i prateći sadržaji iste kategorije – restorani, dućani, juvelirnice. Postoje li barem naznake pregovora sa nekim od vrhunskih lanaca hotela da jedna od njihovih lokacija bude i Jajce? Vjerujem da se slažete da Jajce to zaslužuje.

Apsolutno. Kako sam već rekao, na tome radimo, a u narednom periodu uslijedit će i realizacija takvih projekata.

Jajce ima sjajan geografski položaj, blizinu međunarodnog aerodroma u Banjoj Luci,  potencijale za različite grane turizma – sportski, zdravstveni, kongresni, ljetni, zimski… Može li Jajce biti zanimljivo gostima tokom cijele godine?

To bi bio naš konačni cilj, ali objektivno, teško je ostvariv. Sve što ste spomenuli je tačno, ima tu dobrih okolnosti, što bi bile naše prednosti, ali ima i slabosti. U svakom slučaju, i dalje ćemo se truditi, vrijedno raditi, koristiti sve naše kapacitete i resurse, posebno ljudske da se razvijamo, ne smijemo stajati, to je suština.

U fokusu razvoj (poljo)privrede

Šta Jajce nudi potencijalnim investitorima, stranim i domaćim? Šta je općinska administracija učinila da privuče investicije, olakša registraciju preduzeća, pomogne startup-ovima?

Općina Jajce već odavno finansijski pomaže startup-ove i imamo dobrih, održivih malih biznisa koji su tako nastali. Što se tiče drugih investitora, na žalost, trenutno nismo u mogućnosti ništa ponuditi jer smo oskudni sa prostorom, tj. zemljištem gdje bismo gradili poslovnu zonu ili stambene zgrade.  

Oranice i voda, sjajna klima i vrijedni ljudi – reklo bi se sjajne kombinacije za različite grane poljoprivrede. Je li zaista tako?

Tako je. Uz turizam, poljoprivredi posvećujemo mnogo pažnje i ulažemo značajna sredstva. Posebnu šansu vidimo u oblasti stočarstva, tj. proizvodnji mlijeka, gdje za sada imamo i solidne rezultate. Naši poljoprivrednici godišnje proizvedu i na tržište plasiraju oko dva miliona litara kravljeg mlijeka. Ima tu i ovaca i koza, tako da možemo biti zadovoljni kako trenutno izgleda situacija, iako, to treba i može biti još i puno više.

Kakvu saradnju imate sa Kantonom? Šta kantonalne institucije, a posredno i federalne, mogu učiniti da se poslovna klima popravi?

Imamo komunikaciju i saradnju sa svim nivoima vlasti, ali ako bismo trebali na neki način to poredati, jasno da je kantonalni nivo nama najbliži i da je ta komunikacija i saradnja najintenzivnija, najlakša i, da tako kažem, direktna i najbolja. Naravno, mi se obraćamo i višim nivoima (federalni i državni), postoji određena podrška, ali ona nije ni izbliza onolika koliko nama, prema našem mišljenju, pripada.

Kenan Kapidžić, direktor firme ALM-TURIST d.o.o. Jajce: 

“Sa općinskom administracijom imamo odličnu suradnju, prije svega u oblasti razvoja i promocije turizma i sportskog turizma. Jedan od projekata na kojima smo zajedno radili je Sportski rukometni kamp Marko Panić, nazvanom po našem reprezentativcu i igraču francuskog Montpelliera, inače rođenom Jajčaninu. 

Sa načelnikom Edinom Hozanom radili smo projekte razvoja kajaka i veslanja na mirnim vodama. Imamo odličnu saradnju sa kajakaškim reprezentacijama Srbije i Turske, koje u našem hotelu borave u vrijeme priprema za takmičenja, što ne bi, naravno, imalo smisla da im općina ne daje suglasnost za korištenje jezera.  

Kao investitori, u Jajcu smo dočekani odlično. Općinska administracija nam je na usluzi, nema nepotrebnih čekanja na različite suglasnosti i dozvole na čemu smo vrlo zahvalni. “

Dubravko Kolovrat, vlasnik i direktor kompanije Struktura d.o.o. Jajce:

“Općina Jajce je dobar investitor. Mnogo smo poslova uradili za Općinu na različitim tenderima, sve u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Osnovani smo 2014. Godine, imamo ukupno 107 uposlenika i radimo na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Ako bismo morali izdvojiti neki posao koji nam je u našem gradu najdraži, rekao bih da je to rekonstrukcija Ulice Hrvoja Vukčića Hrvatinića ili kako je mi Jajčani volimo zvati – Ulica između kapija.”