U drugom tromjesečju ove godine deficit javnih finansija iznosio je 390 miliona eura, što predstavlja 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Time je bio manji nego prije godinu dana, kada je iznosio 426 miliona eura, odnosno 2,6 posto BDP-a.

U međuvremenu je javni dug porastao na nešto manje od 45,5 milijardi eura, što čini 69,6 posto BDP-a.

Uprkos deficitu, rast ukupnih državnih prihoda bio je za jedan postotni bod veći od rasta ukupnih rashoda, objavio je Statistički ured Republike Slovenije. Javnofinansijski prihodi porasli su za 8,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 7,5 milijardi eura, dok su rashodi porasli za 7,1 posto, na 7,9 milijardi eura.

Rast ukupnih prihoda zabilježen je već četrnaesto tromjesečje zaredom, navode statističari.

U poređenju s prvom polovinom prošle godine, ukupni prihodi državnog sektora od januara do juna ove godine porasli su za 8,9 posto, dok su rashodi porasli za nešto manje, tačnije za šest posto. U tom periodu, deficit javnih finansija iznosio je 613 miliona eura.

U drugom tromjesečju nominalno su najviše porasli socijalni doprinosi, zahvaljujući uvođenju obaveznog zdravstvenog doprinosa, i bili su 13,7 posto veći u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Porezni prihodi porasli su za 6,5 posto, pri čemu su prihodi od poreza na tekući dohodak i imovinu porasli za 12,1 posto. Prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz bili su veći za tri posto u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi od kamata rasli su deseto tromjesečje zaredom, ovaj put za 38,4 posto.

Među rashodima, socijalne naknade u novcu i naravi porasle su za 13,6 posto u drugom tromjesečju, dok je međufazna potrošnja povećana za 16,6 posto.

Rashodi za bruto investicije u dugotrajnu imovinu smanjeni su za 11,6 posto, dok su rashodi za kamate porasli za 53,9 posto.

Na kraju drugog tromjesečja konsolidirani bruto dug države bio je za 2,8 milijardi eura veći nego prije godinu dana. Međutim, kao udio u BDP-u, smanjio se za 0,4 postotna boda.

Krajem juna, državni dug na središnjoj razini iznosio je 44,6 milijardi eura, odnosno 68,2 posto BDP-a, dok je na lokalnoj razini iznosio 1,1 milijardu eura, što čini 1,7 posto BDP-a. Zdravstveni i mirovinski fond nisu bili zaduženi.