Saša Popović, CEO Vega IT: Uz rad i samodisciplinu moguće je napraviti uspješan biznis na pošten način

Saša Popović, izvršni direktor i suosnivač srbijanske IT kompanije Vega IT, jedan je od govornika i „anđeo investitor“ na ovogodišnjem Business Angel Summitu koji će se u Sarajevu održavati od 30. oktobra do 1. novembra.

Sjajan sugovornik, čovjek sa bogatim iskustvom (koje rado dijeli) stečenim u IT poslovima širom svijeta i sa najrazličitijim klijentima, oduvijek je znao da će biti poduzetnik. Na vrijeme je naučio da po uspjeh i novac ne mora ići u inostranstvo, pa danas kompanija koju je u Beogradu osnovao sa prijateljem upošljava preko osam stotina ljudi. 

Ulaganje za udio u biznisu

Nekoliko nas dana dijeli od početka Business Angel Summita u Sarajevu. Sa kakvim nam planovima i očekivanjima dolazite?

Sa nestrpljenjem očekujem događaje poput Business Angel Summita, na prvom mjestu kako bih imao priliku da učim od zanimljivih govornika i gostiju koji dolaze na događaj. U isto vrijeme se radujem i prilici da podijelim svoja iskustva iz oblasti razvoja i investiranja u startape sa ostalim učesnicima u nadi da bi to moglo nekome pomoći da izbjegne greške koje sam ja pravio u prošlosti. Na ovakvim događajima uvijek saznam šta je novo u startap ekosistemu i svijetu investiranja, a pošto se to sve dešava u Sarajevu - mislim da imamo savršen spoj. Sarajevu se uvijek rado vraćam jer zaista uživam u super hrani i druženju sa dobrim ljudima.

Na ovom, trećem po redu, BAS-u ste anđeo investitor. Približite nam malo tu funkciju. Vama nije nepoznata...

Anđeo investitor je pojedinac koji ulaže svoj kapital u startap kompanije ili male biznise u ranoj fazi razvoja, najčešće u zamjenu za vlasnički udio u firmi. Investitori su obično uspješni preduzetnici koji, pored novca, mogu da ponude mentorstvo, poslovne savjete i pristup kontaktima. Ponekad je učestvovanje anđela investitora ključno za rast startapa, posebno prije nego što kompanija sazri dovoljno da se predstavi investitorima kao što su fondovi rizičnog kapitala.

Važnost promocije preduzetništva

Koje je najvrednije iskustvo koje, kao anđeo investitor u Srbiji, možete prenijeti na Bosnu i Hercegovinu ili bilo koju drugu zemlju?

Istekao bih ovdje veliku vrijednost u povezivanju anđela investitora u grupe koje zajedno nastupaju na tržištu. Time se povećavaju šanse za uspjeh startapa jer umjesto da samo jedan čovjek investira, u ovim slučajevima više ljudi investira manje sume novca, ali i svoja znanja, iskustva i mrežu kontakata koji mogu da pomognu tom biznisu. S druge strane, za nas kao investitore, to je šansa da sa manjim ulaganjem uđemo u veći broj startapa i tako povećamo šanse da neke od tih investicija budu uspješne.

Zbog same činjenice da dolazite, pretpostavljam da vjerujete u projekte poput BAS-a. Šta se od ovakvih događaja očekuje, na koji se način mjeri njihova uspješnost?

Vjerujem u projekte slične ovom zbog toga što oni rade na promociji preduzetništva i omogućavaju ljudima da se povežu i da uče jedni od drugih. Anđeli investitori dobijaju novu perspektivu izgleda startap ekosistema, a startapi mogu da upoznaju investitore različitih profila i da razumiju njihova očekivanja.

Startapi i investitori na jednom mjestu

Cilj BAS-a je okupiti na jednom mjestu 200 investitora zajedno sa relevantnim predstavnicima ekosistema koji podržavaju rad lokalnih startapova. Čak devet njih, iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore dobit će priliku da predstave svoje biznis ideje. Šta se dešava nakon toga? Kako to sve funkcionira?

Investitori će time dobiti priliku da vide na čemu rade pomenuti startapi, u kojim su fazama razvoja, koliko je do sada tržište bilo zainteresovano za njihove proizvode i slično. Mi ćemo takođe imati priliku da upoznamo osnivače nekih od tih startapa i da u razgovorima sa njima još bolje razumijemo kako razmišljaju o biznisu, koliko su uspjeli da postignu do sada, kakvi su im planovi za dalje i kako planiraju da ih ostvare. Pojedini investitori se mogu zainteresovati za investiranje u neke od startapa ili mogu ostati sa njima u kontaktu da bi o potencijalnom investiranju razgovarali nekada u budućnosti. Startapi, pri tom, nemaju obavezu da prihvate investiciju nekog investitora niti investitori imaju obavezu da ulože u neki od startapa.

Vi ste čovjek čija je kompanija, ne tako davno, uložila milion eura u jedan startap... O čemu se tačno radilo?

Uočili smo interesantnu priliku na tržištu, koja bi mogla da pomogne srednjim i velikim kompanijama širom svijeta da značajno pospješe ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva. Startup koji smo osnovali i u koji smo uložili, Thrivea, pomoći će im da privuku i regrutuju nove zaposlene, ali i da kroz internu komunikaciju postignu veću posvećenost i angažovanost zaposlenih. Vjerujem da ovaj proizvod može postići značajan uspjeh na globalnom nivou, kao i da tim okupljen oko njega ima znanje i ambicije koji su nam na ovom putu neophodni.

Uvijek otvorene mogućnosti za ulaganja

Ostavljate li otvorenom mogućnost da uložite u jedan od devet koji će se predstaviti na BAS-u?

Uvijek ostavljam mogućnost za ulaganje u nove, inovativne i kvalitetne startape i ljude koji ih osnivaju, a koji će pomoći širenje i razvoj tog proizvoda, dok će nama kao kompaniji otvoriti priliku za divesifikaciju poslovanja. S druge strane, specifičnost sadašnjeg momenta je to da su mnoge ekonomije usporile i da je novac “skup”. Investitori su generalno puno obazriviji kada je investiranje u pitanju, pa su i šanse danas manje za investiranjem nego tokom dobrih vremena.

Šta mora imati kvalitetan startap? Možemo li uopće pobrojati neke faktore bez kojih nema uspjeha?

Na prvom mjestu izdvojio bih kvalitetne ljude koji vode i razvijaju startap. Ulažem, prije svega, u ljude, a ne u ideje. Ako mi ideja zvuči odlično, čak i ako ima potvrđen product market fit, svejedno neću investirati ako mi se ne čini da su u pitanju pravi ljudi - oni koji su dobri ljudi i koji imaju energiju, motivaciju i istrajnost da to izguraju i učine uspješnim.

Jako mi je važno i da vidim da li su osnivači dovoljno uključeni u život tog startapa. Na primjer, meni lično je važno da li su dali otkaz i uložili sebe i sve što imaju kako bi taj startap imao što veće šanse da uspije; ako nisu, male su šanse da ću investirati.

Gledam i da li je neko spreman da kupi proizvod koji taj startap prodaje. Često me ljudi pitaju da investiram bez da su izašli sa proizvodom na tržište. Uvijek im kažem kako mogu otići da prodaju taj proizvod i prije nego što je on završen. Ako su ljudi spremni da ga plate, to je odličan znak.

Radom nadoknađen nedostatak sredstava

Osnivač ste i vlasnik jedne od najvećih IT kompanija, ne samo u Srbiji, već, rekla bih, i u regiji. Ko je bio Vaš anđeo investitor, bilo konkretnom investicijom ili savjetom i podrškom? Jeste li ga uopće imali?

U vrijeme kada smo moj poslovni partner Vladan i ja pokrenuli firmu, prije nešto više od 16 godina, investitorska scena u Srbiji i regionu nije bila razvijena. I mada smo imali nekoliko ponuda da u partnerstvu sa investitorom iz Holandije otvorimo firmu u Srbiji, poveli smo se svojim osjećajem i osnovali firmu iz sopstvenih sredstava. Naše ulaganje tada je iznosilo 4.000 eura. Tu veoma skromnu investiciju smo dopunili vrijednim i predanim radom, koji je na kraju i dao rezultate.

Vaša kompanija ima preko 800 uposlenih na nekoliko kontinenata. Možete li se sjetiti momenta kada ste mogli reći OK, to je to, uspjeli smo?

Rizikovaću da zvučim neskromno, ali do sada nismo rekli - to je to, ovo smo željeli da postignemo. Slavimo i radujemo se svim velikim i malim uspjesima koje kao kompanija postignemo i gledamo ih kao na nagrade na putu do toga da Vega IT postane velika, globalna kompanija sa više hiljada zaposlenih u narednih nekoliko godina.

Od Beograda do Londona i New Yorka

Kako dolazite do velikih klijenata i velikih igrača?

Mi smo na nova tržišta uglavnom ulazili “na mala vrata”. Obično su to bili manji projekti koje smo dobijali od većih kompanija i to po outsourcing modelu, gdje mi nismo direktno ugovarali posao sa krajnjim klijentima. Vremenom smo sticali potrebna iskustva i širili svoju mrežu kontakata, kako bismo na tim tržištima mogli nastupati i samostalno. Za te stvari često treba vremena. Spominjao sam ranije efekat zamajca. U početku se može činiti da naše inicijative ne proizvode nikakav pozitivan efekat, ali vremenom taj zamajac dobija na brzini i onda u jednom momentu kreće da proizvodi izvanredne rezultate. Kada vidimo da na određenom tržištu dolazimo do momenta da se stvari realizuju onako kako bismo voljeli, ulažemo dodatno kako bismo što više iskoristili njegov potencijal.

U prethodnim godinama značajno smo ulagali u otvaranje kancelarija u zemljama koje su nam interesantna tržišta i iz kojih dolaze naši klijenti. Do sada imamo kancelarije u Londonu i u New Yorku, a planiramo otvaranje i predstavništva kompanije u još nekoliko svjetskih gradova u narednim godinama. Na taj način smo bliži klijentima koji su nam interesantni i ostvarujemo bliži kontakt sa njima.

Vaša priča o uspjehu u IT svijetu i generalno u biznisu gotovo je filmska. Vjerujem da je, kada otklonimo blještavilo uspjeha i onog što se vidi „na prvu“, ispod zapravo jako puno ozbiljnog i teškog rada…

Upravo o “uspjehu preko noći” sam pisao u svojoj knjizi - mislim da tako nešto ne postoji. San o uspjehu, brzom novcu i lakoj zaradi je često prisutan, ali iz mog iskustva - nije dostižan. Iza uspjeha stoje godine teškog rada, odricanja i truda koje mnogi poslije nazivaju srećom. Istina je da se “srećne okolnosti” dešavaju svima, ali da ih iskoriste samo oni koji su se prije toga dugo i vrijedno spremali za njih.

Šta je bilo najteže na tom Vašem putu, šta kažete ljudima koji počinju, a želite im svojim vlastitim iskustvom i greškama pomoći? Jeste li mnogo griješili na tom putu?

Teško mi je da odgovorim na ovo pitanje ukratko, zbog toga što je za uspjeh u biznisu potrebno voditi računa i ulagati u puno stvari. Međutim, utisak mi je da je za svaku od njih bila izuzetno važna samodisciplina i nju bih izdvojio kao važnu za sve mlade ljude koji počinju. Kada su greške u pitanju, dešavaju se i dešavale su se - bitno je da ne bježimo od njih, da otvoreno razgovaramo o njima i da izvučemo pouke koje će nas učiniti boljim.

Važnost izazova i neuspjeha

Koliko im na preduzetničkom putu može pomoći Vaša knjiga „Život preduzetnika“? Zašto je ona važna? Šta biste Vi iz nje uzeli kao najvažnije da danas počinjete svoj karijerni put?

Utisak mi je bio da ću dijeljenjem svoje preduzetničke priče u formi knjige uspjeti da dam mali doprinos promociji preduzetništva u regionu, tako što ću pokazati da se uspješan i održiv biznis u našoj zemlji može stvoriti na pošten način, uz vrijedan rad, upornost i samodisciplinu. Želio sam da pokažem na ličnom primjeru da se to može ostvariti uz veoma skromna sredstva i to čak i kada okolnosti nisu idealne.

Htio sam i da podijelim iskustva i znanja iz realnih situacija koja drugima možda mogu pomoći da lakše i brže razviju sopstvene biznise, bez da obavezno o tome uče na teži način, to jest na sopstvenim greškama.

Želio sam da ispričam i kako život preduzetnika, koji je ispunjen svakodnevnim izazovima, teškim situacijama i mnogim neuspjesima, može da bude veoma zanimljiv i koristan za nas same, za ljude koji su oko nas i za zajednicu u kojoj živimo.

Vrijeme pandemije IT industriju je globalno vinulo u nebo. Kakva je sada situacija?

Za vrijeme pandemije Corona virusa, tehnološke kompanije su doživjele procvat zbog značajnih ulaganja u digitalizaciju u velikom broju industrija. I ne samo potreba da se biznisi digitalizuju i tako široj populaciji postanu dostupni putem interneta, nego je na poslovanje tehnoloških kompanija veoma pozitivno uticala i činjenica da je “novac bio jeftin” - imali smo niske kamatne stope, mnoge razvijene države su štampale novac da bi podstakle ekonomski rast (helicopter money) i investitori raznih vrsta su zbog toga bili veoma raspoloženi za ulaganje. Nakon ovog kraćeg perioda blagostanja i opšteg prosperiteta u IT industriji, prešlo se u period koji je počeo prije otprilike dvije godine kada su različiti faktori počeli da utiču na rast inflacije. Po mom mišljenju, najvažnije faktore te vrste su činili baš štampanje novca koje sam prethodno spomenuo, ali i početak rata u Ukrajini, energetska kriza koja je uslijedila kao posljedica tog rata i mnogi drugi. U ekonomiji se dešavaju ponavljajuće promjene koje uključuju periode ekonomskog rasta (dobrih perioda) i periode stagnacije ili recesije (loših perioda). Vjerujem da smo sada u jednom od lošijih perioda. O tome kako da se spremimo za loše periode sam detaljnije pisao u svojoj knjizi Život preduzetnika. Ono što je važno da znamo je da će ovaj loš period proći i da nas čeka period rasta i napretka.