Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima koji su proizašli iz globalnih tehnoloških trendova, uključujući ubrzanu primjenu umjetne inteligencije. Iako je zemlja u prošlosti propustila mnoge prilike za tehnološki razvoj, (n)ova era umjetne inteligencije pruža nam šansu za brzu ekonomsku transformaciju, jačanje konkurentnosti i bolju integraciju u globalne tokove.
AI je prepoznat kao ključni pokretač društvenog i ekonomskog napretka koji nudi brojne prilike za unapređenje svih segmenata društva, od obrazovanja do ekonomije. Međutim, kako pokazuju zaključci sa nedavno održanog Stratcom Summita 2024 u Istanbulu, ovaj napredak nosi sa sobom i značajne rizike, koji zahtijevaju odgovorno upravljanje.
U zemlji u čijim se gradovima nerijetko osnovne komunalne usluge realizuju s velikim poteškoćama i gdje, da citiram jednog svog prijatelja: „čistoću gradova i dalje održavamo brezovom metlom“, da li uopšte ima smisla govoriti o umjetnoj intelegenciji?
Globalni kontekst
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, AI će do 2030. godine stvoriti 170 miliona novih radnih mjesta globalno, dok će istovremeno 92 miliona poslova biti automatizovano. Međutim, čak 60% radne snage širom svijeta će zahtijevati dodatnu obuku ili prekvalifikaciju kako bi ostali relevantni u novom okruženju. PwC predviđa kako će umjetna inteligencija će do 2030. godine povećati globalni BDP za nevjerovatnih 15,7 triliona USD, čineći ga jednim od najvećih pokretača rasta u savremenoj historiji.
Zemlje poput Singapura, koje su obavezale izvršne direktore na pohađanje kurseva o umjetnoj inteligenciji, te Njemačke i Velike Britanije, koje ulažu milijarde eura u AI istraživanja, postavljaju standarde za upravljanje i implementaciju ove tehnologije.

Photo: Stratcom Summit
AI regulacija, programi i prilike za BiH
Evropska unija, kojoj Bosna i Hercegovina teži, postavlja visoke standarde u pogledu regulacije umjetne inteligencije. EU AI Act, prvi pravni okvir ove vrste, predstavlja primjer kako se tehnološki razvoj usklađuje s pravima pojedinca i principima sigurnosti. Razvoj etičkog okvira podrazumjeva da AI aplikacije moraju biti usklađene s osnovnim ljudskim pravima. Potrebno je osigurati da koristi od AI budu ravnomjerno raspodijeljene, uz posebnu podršku ranjivim grupama. EU aktivno uključuje akademsku zajednicu, civilno društvo i privatni sektor u kreiranje svojih strategija, što je primjer kojeg bi trebala slijediti i BiH.
Jedan od ključnih faktora u razvoju umjetne inteligencije jeste hardver – infrastruktura koja omogućava obradu ogromnih količina podataka i razvoj složenih modela. Nedavna objava AI Diffusion Interim Final Rule predstavlja značajnu promjenu u globalnom regulisanju AI tehnologija. Prema zvaničnim izvorima, cilj ovih regulativa je zaštita ekonomskih i sigurnosnih interesa Sjedinjenih Američkih Država, uz ograničavanje pristupa kritičnom hardveru i tehnologijama koje bi mogle biti zloupotrijebljene. BiH će morati strateški balansirati između globalnih sila kako bi zadržala pristup AI tehnologijama, a istovremeno izgradila interne sigurnosne mehanizme. Zemlje poput BiH, koje nemaju direktan pristup vrhunskim tehnologijama, mogle bi se uskoro suočiti s izazovima u nabavci ključnih AI komponenti poput naprednih procesora i akceleratora, što bi moglo usporiti razvoj domaćih AI rješenja i industrija koje zavise od takve infrastrukture.
Nedavno objavljena inicijativa američkog Ministarstva vanjskih poslova i osam vodećih tehnoloških kompanija: OpenAI, Microsoft, Google DeepMind, NVIDIA, IBM, Amazon, Meta i Anthropic, najavila je ulaganje od 100 miliona USD za podršku održivom razvoju putem umjetne inteligencije. Kraljevina Saudijska Arabija je najavila ulaganje od 100 milijardi USD u razvoj AI tehnologija i globalna partnerstva. Sličnih primjera je mnogo, a uz stratešku pripremu i kvalitetnu saradnju javnog i privatnog sektora, te uz angažman bh. eksperata u zemlji i inostranstvu, BiH ima priliku postati dijelom ovih programa, koristeći podršku za razvoj vlastitih AI kapaciteta i integraciju u globalne tokove.

Photo: World Economic Forum
AI & BiH
Prvi korak ozbiljnog pristupa primjeni AI tehnologija u BiH podrazumjeva izgradnju zakonodavnog okvira, pripremu i usvajanje zakona koji štite podatke građana i sprječavaju zloupotrebe umjetne inteligencije. Iako prilike izgledaju obećavajuće, brojni eksperti i učesnici Stratcom Summita 2024 upozoravaju na nekoliko izazova. Kako je navedeno u Deklaraciji, dezinformacije i manipulacije činjenicama, potpomognute umjetnom inteligencijom mogu ugroziti demokratske procese. BiH, s kompleksnim političkim sistemom, posebno je ranjiva na ovakve prijetnje. Dijelovi društva s ograničenim pristupom tehnologiji mogli bi biti dodatno marginalizirani, što bi produbilo socijalne i ekonomske nejednakosti. Deklaracija ističe da su djeca i mladi posebno osjetljivi na manipulativni sadržaj na društvenim mrežama. Ovaj izazov zahtijeva hitne zakonske i obrazovne mjere.
Prema podacima Eurostata iz 2023. godine, samo 27% stanovništva u BiH ima osnovne digitalne vještine, dok je prosjek Evropske Unije 54%. Investicije u tehnologiju i istraživanje u BiH čine manje od 1% BDP-a, dok je prosjek EU 2,2%. Naša zemlja još uvijek nema strategiju za regulaciju i etičku primjenu umjetne inteligencije. Sve to navodi na zaključak kako BiH mora hitno preduzeti korake kako bi iskoristila potencijal umjetne inteligencije, istovremeno minimizirajući njene rizike.
McKinsey & Company redovno izdaje izvještaje o stanju AI i uticaju na kompanije, a u jednom je naznačeno kako zemlje koje implementiraju AI bilježe povećanje produktivnosti od 20-30%. Automatizacija i digitalizacija brojnih administrativnih procesa u javnoj upravi pomoću umjetne inteligencije može smanjiti troškove državne uprave za 10-15%, istovremeno povećavajući efikasnost i transparentnost. Obrazovne reforme fokusirane na digitalne vještine omogućile bi mladima lakši ulazak na globalno tržište rada. Uvođenje AI predmeta u srednje škole i univerzitete stvorilo bi generaciju tehnološki pismenih stručnjaka.
Korištenje AI tehnologija, poput prediktivne analitike i automatizacije, u proizvodnim sektorima kao što su metaloprerađivačka i drvna industrija moglo bi povećati efikasnost za 20-30%. To bi dovelo do jačanja konkuretnosti i povećanja izvoza, koji trenutno čini približno 35% BDP-a BiH, ali ima potencijal za rast na 50% kroz tehnološke inovacije. Pohvalan je trend organizacije besplatnih kurseva za radnike svih sektora u BiH, kako bi se prilagodili zahtjevima tržišta rada.
Upotreba dronova, senzora i AI alata za analizu podataka o tlu i vremenskim uvjetima može povećati prinose za 15-20%. S obzirom na to da poljoprivreda čini značajan dio ekonomije BiH, dodatni prihodi mogli bi premašiti 200 miliona KM godišnje. Primjena umjetne inteligencije u analizi medicinskih podataka omogućila bi bržu i precizniju dijagnostiku, što bi doprinijelo poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite. Implementacija personaliziranih AI platformi za promociju turističkih destinacija može povećati broj turista za 10-15% godišnje, čime bi se dodatno povećali prihodi od turizma, koji su u 2023. iznosili približno 1,5 milijardi KM.
Finansijska i tehnička podrška inovativnim kompanijama koje razvijaju AI rješenja, uz razvoj lokalnih programa obuke za AI stručnjake omogućio bi stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti među mladima. Razvoj IT sektora i AI tehnologija u BiH mogao bi stvoriti preko 10.000 novih radnih mjesta do 2030. godine, od kojih bi veliki broj bio vezan za visoko kvalifikovane pozicije u razvoju softvera i analitike. Istovremeno, liberalizacija viznog režima za digitalne nomade, mogla bi privući brojne stručnjake iz cijelog svijeta u našu zemlju.
Nova šansa za promjenu narativa i rebrendiranje
Vrijeme je da se umjetna inteligencija ne doživljava kao apstraktan koncept, već kao praktično rješenje za ubrzanje ekonomskog razvoja i poboljšanje kvaliteta života u Bosni i Hercegovini, kao ključ za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i globalne relevantnosti.
AI pruža novu šansu za promjenu narativa i rebrendiranje Bosne i Hercegovine na globalnoj sceni. Ako prepoznamo potencijal umjetne inteligencije i osiguramo stratešku podršku kroz investicije i obrazovne reforme, ekonomija naše zemlje bi mogla značajno porasti… Okvirne procjene ukazuju da bi integracija AI tehnologija mogla dodati više od 1 milijardu KM BDP-u do 2030. godine.
Kako je naglašeno u Deklaraciji s Stratcom Summita 2024, AI je alat koji može transformisati društva, ali samo ako je humanizirana i usmjerena ka dobrobiti ljudi. Ulaganjem u sopstvene kapacitete i kroz odgovornu upotrebu umjetne inteligencije i implementaciju globalno priznatih praksi, uz strateški pristup i saradnju s vodećim svjetskim kompanijama i prijateljskim zemljama, BiH ima priliku da predvodi regiju u inovacijama.