Cijene plina dostigle su u ponedjeljak u Europi najvišu razinu u nešto više od godinu dana, zbog povećane potražnje uz niske temperature i ukidanje cjenovnog limita na nivou EU-a.
Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF, megavatsat plina s rokom isporuke u martu jutros je bio 53,9 eura, što je najviše od kraja oktobra 2023. godine.
Od prošle sedmice, plin na TTF-u poskupio je za oko 11 posto, a od sredine septembra za čak 50 posto. Najjeftiniji je bio prošle godine u martu, kada je za megavatsat trebalo platiti 29,13 eura.
U petak je istekao cjenovni limit koji je Europska komisija uvela krajem 2022. godine kako bi obuzdala naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora, koji je uništen u eksploziji.
Komisija je postavila stroge uvjete za njegovo aktiviranje, pa se trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Limit stupa na snagu i ako cijena na TTF-u tri dana zaredom premašuje referentnu cijenu ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima za 35 dolara.
Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin izjavio je početkom januara da bi limit trebao ostati na snazi i da bi Komisija trebala smanjiti plafon kako bi se spriječio cjenovni šok.
„Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovo uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, već od 50 ili 60 eura“, rekao je talijanski ministar 3. januara u radijskom intervjuu.
Povećanje cijena plina bilo je uzrokovano snažnom potražnjom zbog niskih temperatura, nakon dvije blage zime u Europi.
U takvim uvjetima, zalihe na nivou EU-a na početku februara bile su popunjene 53,11 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE). Propisana razina je 60 posto.
U Bosni i Hercegovini je podzemno skladište u Okoliju na prvi dan februara, prema podacima GIE, bilo popunjeno samo 35,97 posto. Nižu razinu zaliha imala je samo Francuska, sa 35,50 posto.
Ispod granice od 40 posto još je samo Nizozemska sa 37,09 posto.
Zalihe u Bosni i Hercegovini početkom februara pokrivale su, prema GIE-u, samo šest posto godišnje potrošnje. Blizu je i Portugal sa pokrivenih sedam posto godišnje potrošnje.
Najnižu pokrivenost imala je Belgija, sa samo dva posto.
Bosna i Hercegovina je prvog dana februara imala najizraženiji trend dnevnog smanjenja zaliha, od 69 posto, pokazuju podaci GIE. Blizu je i Njemačka sa trendom dnevnog smanjenja za 66 posto.