Specijalista interne medicine, dijabetolog i nutricionista, doktor medicinskih nauka iz oblasti endokrinologije i metabolizma Amina Šeta, zaposlena je u Univerzitetskoj poliklinici UniMed, gdje svojim pacijentima pruža vrhunsku zdravstvenu uslugu iz oblasti interne medicine.

Pored toga, vlasnica je brenda Nutriseta, gdje kreira planove ishrane za različita medicinska stanja i oboljenja, kao i korporativne programe ishrane za različite firme, institucije i organizacije. Iza sebe ima bogato radno iskustvo sa više od 15 godina rada u kliničkoj i ambulantnoj praksi. Ova inspirativna žena jedna je od učesnica konferencije Žene u biznisu i naša sugovornica.

O važnosti slavljenja ženske snage

Za nekoliko dana u Visokom, u prostorijama jedne od najuspješnijih bosanskohercegovačkih kompanija, održat će se, možemo reći, već tradicionalna konferencija Žene u biznisu u organizaciji Poslovnih novina. Vama je ovo, ako se ne varam, prvo učešće. Kakva su Vaša očekivanja?

Izuzetna mi je čast prisustvovati jedinstvenom B2B networking eventu Žene u bisnisu koji će se održati 26. februara u Visokom. To je odlična prilika za proširenje poslovnih kontakata i stvaranje novih mogućnosti za saradnju. Svaka nova osoba koju upoznamo može donijeti vrijedna iskustva i perspektive. Učenje od drugih, posebno u poslovnom okruženju, može otkriti nove ideje i načine razmišljanja.

Ove su konferencije prilika da se na jednom mjestu sretnu najuspješnije žene u našoj zemlji iz različitih branši. Koliko je važno žensko poduzetništvo, koliko je važno da o njemu govorimo i da ga učinimo vidljivijim? Koliko je važno da slavimo žensku snagu?

Žensko poduzetništvo je od ogromne važnosti, ne samo zato što doprinosi ekonomiji, već i zato što pruža model različitih perspektiva i pristupa u poslovnom svijetu. Žene donose jedinstvene strategije, inovativna rješenja i načine vođenja, stvarajući ravnotežu u svim industrijama. Ova konferencija stvara platformu da se poduzetnice ohrabre, povežu i prepoznaju kao liderke u svojim oblastima. Osim toga, važnost slavlja ženske snage je ključna jer se kroz to pruža inspiracija drugim ženama da vjeruju u sebe, da prepoznaju svoju vrijednost i da ne odustanu od svojih ciljeva.

O pravoj definiciji nutricionizma

Vi ste, bez sumnje, uspješna žena. Specijalista ste interne medicine, dijabetolog i nutricionista, što je prilično rijetka kombinacija na našim prostorima. Kako je došlo do spajanja ova dva poziva? Šta je bio motiv, prijelomna tačka, koja Vas je usmjerila tim putem?

Motivacija za spajanje ovih oblasti leži u želji da svojim pacijentima pružim sveobuhvatan i holistički pristup zdravlju. Interna medicina pruža dublje razumijevanje dijagnostike i liječenja bolesti. Nutricionizam, s druge strane, postaje ključni faktor u prevenciji, liječenju i svakodnevnom upravljanju zdravljem, naročito kod bolesti kao što je dijabetes.

Vjerovatno je prijelomna tačka bila prepoznavanje da samo liječenje nije dovoljno, već da je potrebno ući u preventivu, kao i u svakodnevne životne navike ljudi, kako bi se postigao dugoročni i održivi napredak. Ova kombinacija može pomoći pacijentima da, ne samo poboljšaju svoje zdravstveno stanje, već i da saznaju kako mogu da mijenjaju svoje navike kroz ishranu i druge strategije kako bi se spriječila daljnja pogoršanja. Takav put zahtijeva posvećenost stalnom učenju i integraciji različitih aspekata medicine, ali i duboko razumijevanje svakog pacijenta kao jedinstvene osobe, čije zdravlje zavisi od mnogo faktora, uključujući ishranu, fizičku aktivnost, genetiku i mentalno zdravlje.

Svjedoci smo, posebno na društvenim mrežama, prisustva mnogih ljudi koji se nazivaju nutricionistima. Zanima me je li moguće biti dobar nutricionista bez da je to zvanje potkrijepljeno konkretnim medicinskim znanjem? Ima li zvanja bez znanja?

To je zaista vrlo važno pitanje. Društvene mreže mogu biti korisne za motivaciju i edukaciju, ali i omogućuju brzo širenje netačnih informacija, često bez odgovarajuće odgovornosti. Svako ko se bavi nutricionizmom treba da bude svjestan da je njegova odgovornost prema zdravlju drugih veoma velika te da je temeljno znanje ključno kako bi se pružili zaista korisni i bezbjedni savjeti. Iako je moguće biti konsultant za ishranu ili se baviti savjetovanjem u tom domenu bez specifičnih medicinskih kvalifikacija, postojanje čvrstog medicinskog znanja može drastično poboljšati kvalitet savjeta. Nutricionizam nije samo o “zdravoj” hrani, već i o tome kako ishrana utiče na organizam u kontekstu specifičnih zdravstvenih stanja. U tom smislu, bez temeljnog razumijevanja biologije, fiziologije i patologije, nutricionista može lako previdjeti važne aspekte koji utiču na zdravlje, kao što su hormonalne promjene, metabolički poremećaji ili specifični medicinski problemi. Kada je riječ o zdravstvenim stanjima, medicinsko obrazovanje i duboko razumijevanje ljudskog organizma su neophodni.

O korporativnoj nutriciji

Na Vašoj stranici Nutricionista | Planovi ishrane | NutriSeta.ba dostupni su najrazličitiji programi prehrane – od prehrane za trudnice do programa prehrane prilagođenih različitim oboljenjima i stanjima. Da li je moguće kreiranje personaliziranog plana prehrane, koji bi bio bez određenih namirnica zbog mogućih alergija ili jednostavnog „nevoljenja” određene hrane?

Apsolutno, personalizirani planovi ishrane su jedan od najvažnijih aspekata nutricionizma jer svaki organizam ima svoje specifične potrebe. Uzimajući u obzir alergije, intolerancije, kao i individualne preferencije, moguće je kreirati plan koji je potpuno prilagođen klijentu ili pacijentu. Personalizirani planovi ne samo da poboljšavaju zdravstvene rezultate, već i povećavaju šanse za dugoročnu posvećenost i zadovoljstvo jer osoba ima kontrolu i fleksibilnost u vezi sa svojim obrocima.

Sa potencijalnim klijentima, korisnicima Vaših usluga, komunicirate također preko spomenute stranice, na kojoj sam našla i zanimljiv termin – korporativna nutricija. O čemu se tačno radi i zašto je toliko važna?

Korporativna nutricija je relativno noviji, ali izuzetno važan koncept koji se sve više primjenjuje u poslovnom svijetu. Radi se o uvođenju nutricionističkih programa i savjeta u radno okruženje, kako bi se poboljšalo zdravlje zaposlenih i povećala produktivnost. Ovaj pristup postaje sve relevantniji jer mnoge studije pokazuju da se pravilna ishrana direktno odražava na radnu efikasnost, mentalnu jasnoću, povećanu energiju, smanjen stres, što sve dovodi do boljeg radnog učinka. Također, korporativna nutricija može doprinijeti smanjenju bolesti i izostanaka sa posla. Zaposleni koji imaju uravnoteženu ishranu i zdraviji životni stil imaju manje problema sa hroničnim bolestima (kao što su dijabetes, povišeni krvni pritisak ili gojaznost), što pozitivno utiče na smanjenje broja dana bolovanja. Pored toga, radim sa kompanijama, firmama i organizacijama na kreiranju zdravih menija u kantinama, pružanju edukacije o zdravim navikama u ishrani i podršci u implementaciji zdravih opcija za užinu ili obrok na radnom mjestu.  Korporacije koje investiraju u wellness programe, uključujući nutricionizam, također šalju jasnu poruku o brizi za svoje zaposlene, što može pozitivno uticati na zadržavanje talenata, stvaranje pozitivnog radnog okruženja i povećanje lojalnosti.

O ženama, muškarcima i zdravlju

Koliko ljudi u našoj zemlji generalno vode računa o ishrani? Imamo li kulturu brige o zdravlju?

U našoj zemlji, sve više ljudi počinje da obraća pažnju na ishranu, ali se i dalje suočavamo s izazovima kada je u pitanju razvijanje kulture zdravog života i ishrane. Na primjer, mnogi ljudi se odlučuju za brzu hranu, a tradicionalna ishrana može biti bogata mastima, solju i šećerima. Također, postoji i problem sa stilom života koji podrazumijeva stres, nedostatak vremena za pripremu hrane i fizičku aktivnost. Međutim, postoje i trendovi rasta interesovanja za zdrav stil života. Mnoge škole i organizacije rade na podizanju svijesti o važnosti pravilne ishrane i prevenciji hroničnih bolesti. Zdravlje i ishrana postaju sve važniji, ali taj proces je još uvijek u fazi tranzicije i potrebno je više edukacije i infrastrukture kako bi se kultura zdrave ishrane širila u širem društvenom okruženju.

Ne znam može li se napraviti kvalitetna usporedba generalno, ali prema Vašim iskustvima, ko više brine o zdravlju, muškarci ili žene?

Istraživanja pokazuju da žene više pažnje posvećuju preventivnim mjerama kao što su redovni pregledi, praćenje ishrane i konzumacija suplemenata, dok muškarci, iako svjesni važnosti zdravlja, često imaju manju sklonost da traže pomoć ili da se opredijele za zdrave životne navike. Iako se može generalizirati da žene više vode računa o zdravlju, postoji trend i među muškarcima ka povećanoj pažnji prema fizičkom i mentalnom zdravlju.

O kvalitetnoj ishrani i pretilosti

Koji je profil ljudi kojima su zdravlje i prevencija bolesti visoko na listi prioriteta?

Ljudi kojima su zdravlje i prevencija bolesti visoko na listi prioriteta obično imaju određene karakteristike; visoko obrazovani, bolje informisani, bilo kroz formalno obrazovanje ili kroz vlastito istraživanje, često prepoznaju značaj prevencije bolesti i pravilne ishrane. Također, ljudi sa porodičnom istorijom bolesti, poput dijabetesa, srčanih bolesti ili raka, često postaju proaktivniji u prevenciji. Pored njih, ljudi koji imaju veliko životno opterećenje i stres često postaju svjesniji potrebe za zdravim životnim navikama. Takvi ljudi mogu se okrenuti meditaciji, fizičkoj aktivnosti i zdravoj ishrani kao načinu za smanjenje stresa i prevenciju bolesti. Postoje, naravno, i ljudi koji jednostavno imaju strast prema zdravlju i dobrobiti.

Je li kvalitetna ishrana uvijek skupa?

Kvalitetna ishrana ne mora nužno biti skupa. Evo nekoliko savjeta kako da se jede zdravo, a da to ne optereti novčanik: kupovina sezonskih i lokalnih namirnica, priprema obroka kod kuće, planiranje i kupovina sa spiskom. Također, postoji bogatstvo jeftinih, ali zdravih namirnica koje su izuzetno hranljive, a nisu skupe. U konačnici, zdravlje je investicija, a bolest je trošak.

Pretilost i bolesti s njom povezane su, ne samo kod nas, već i u svijetu visoko na listi uzročnika smrti. Pretila su nam sve češće i djeca. Šta učiniti? Kako se s tim izboriti, kako krenuti bez velikih koraka koji nas uglavnom obeshrabre i zaustave, čini se, prije nego smo i krenuli?

Slažem se, pretilost je postala globalni problem, i to je jedan od najvećih izazova za zdravlje, ne samo u našoj zemlji, nego i širom svijeta. Nažalost, ona nije samo estetski problem, već ozbiljan zdravstveni rizik koji može dovesti do mnogih hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca, hipertenzije, pa čak i određenih vrsta raka. Što se tiče djece, to je posebno zabrinjavajuće, jer su u tom uzrastu temelji za zdravlje u budućnosti. Međutim, važno je napomenuti da se sve može promijeniti i da čak i mali koraci mogu imati ogroman uticaj. Ključ je u održivim promjenama koje se mogu primjenjivati postepeno, bez prevelikih pritisaka. Izbjegavanje drastičnih dijeta, planiranje zabavnih fizičkih aktivnosti, uvođenje zdravijih navika u porodicu, zajedničko pripremanje obroka kod kuće, pripremanje zdravih užina poput voća, orašastih plodova ili jogurta, umjesto da se dobiju visokokalorične grickalice… Potrebno je fokusirati se na dugoročne ciljeve koji će dovesti do trajnih rezultata.