Bosna i Hercegovina je postigla značajan napredak u integraciji rodno odgovornog budžetiranja u oblast javnih finansija, ali je pred svim nivoima vlasti izazov da ovaj pristup učine standardnom praksom. Ovo je poručeno sa današnjeg Foruma o rodno odgovornom budžetiranju, održanog u Sarajevu.

Forum pod nazivom “Od obaveze ka primjeni – Unapređenje rodne ravnopravnosti kroz rodno odgovorno budžetiranje u Bosni i Hercegovini”, u organizaciji agencije UN Women i uz podršku Švedske, okupio je predstavnike i predstavnice međunarodnih organizacija, ambasada i domaćih institucija. Kroz nekoliko tematskih sesija, okupljeni su razgovarali o dobrim praksama, postignućima, izazovima i naučenim lekcijama u vremenu ekonomske nesigurnosti i promjenjivih političkih okolnosti.

Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH, istakla je kako je rodno odgovorno budžetiranje ključ za adresiranje potreba žena i muškaraca te promociju jednakosti, efikasnosti i odgovornosti u javnim politikama.

“Kako Bosna i Hercegovina napreduje u procesu evropskih integracija, uvrštavanje rodne ravnopravnosti u upravljačke strukture postaje imperativ, posebno u svjetlu globalnih izazova kada je riječ o pravima žena. Naše partnerstvo sa Švedskom u protekle četiri godine značajno je ojačalo kapacitete za rodno osjetljive politike i budžete”, izjavila je Bishop uz poruku da UN Women ostaje posvećen pružanju tehničke pomoći i zagovaranju ovog važnog procesa u našoj zemlji.

Kroz regionalni program, od 2021. godine za primjenu rodno odgovornog budžetiranja osposobljeno je više od 500 predstavnika/ca javnih institucija u BiH. Također, za 17.000 javnih službenika/ca dostupan je online kurs na ovu temu. Kao rezultat ovih napora, BiH je postigla značajan napredak u raspodjeli sredstava za rodnu ravnopravnost, što je omogućilo razvoj 19 programa rodno odgovornog budžetiranja.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, naglasila je da rodno odgovorno budžetiranje još uvijek predstavlja izazov.

“Uključivanje principa ravnopravnosti spolova u budžetske procese i upravljanje javnim finansijama u Bosni i Hercegovini još uvijek se razvija i zahtijeva koordinaciju različitih nivoa vlasti. Učešće u budžetskom procesu podrazumijeva bolje razumijevanje i korištenje budžeta s ciljem bolje raspodjele resursa u skladu sa različitim potrebama žena i muškaraca.”

Eva Gibson Smedberg, direktorica razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH, dodala je da rodno odgovorno budžetiranje mora obuhvatiti sve sektore: “Rodno odgovorno budžetiranje ne znači samo povećanje finansiranja za specifične inicijative usmjerene na rodnu ravnopravnost, već integraciju rodne perspektive u sve sektore i dijelove budžeta. Rodna ravnopravnost uvijek treba biti u fokusu”.

Zaključci Foruma ukazuju na potrebu daljeg jačanja kapaciteta institucija u BiH za implementaciju rodno odgovornog budžetiranja, kao i nastavak regionalne saradnje i razmjene iskustava da bi ovaj proces postao održiv, a društvo i sistem upravljanja javnim finansijama u BiH inkluzivniji i pravedniji.