Trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija je žestoko eskalirao. Bijela kuća objavila je da Kina sada može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države, kao posljedica svojih “mjera odmazde”.

Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi, koja je navedena u upravo objavljenom dokumentu, uz izvršnu uredbu koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump. U toj uredbi najavljena je istraga o rizicima za nacionalnu sigurnost SAD-a zbog ovisnosti o uvozu prerađenih kritičnih minerala i srodnih proizvoda.

Na današnjoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian upitan je o carinskoj stopi od 245 posto. Odgovorio je da se “za konkretne brojke treba obratiti američkoj strani”, izvijestio je kineski državni list Global Times.

Kako je krenuo trgovinski rat?

Nakon što je Donald Trump ove godine ponovno stupio na dužnost predsjednika SAD-a, najavio je “Dan oslobođenja američke ekonomije” – simbolični početak nove faze ekonomske konfrontacije s ostatkom svijeta, ali prvenstveno Kinom. Odmah u prvim sedmicama mandata, Trumpova administracija pokrenula je niz agresivnih trgovinskih mjera, tvrdeći da SAD mora prestati ovisiti o “neprijateljskim državama” u strateškim sektorima.

U martu su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. “recipročne” carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trumpove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi. Te stope za Kinu su eksplodirale na 145 posto, a sada, prema podacima Bijele kuće, mogu ići do 245 posto – najviših u historiji američko-kineskih trgovinskih odnosa.

Kina je odmah uzvratila: nametnula je carine od 125 posto na američku robu, ograničila uvoz poljoprivrednih proizvoda i uvela izvozne kontrole na rijetke metale poput disprozija i terbija, ključne za proizvodnju električnih vozila i mlaznih motora.

Trump prijeti i zemljama koje su mogući kineski “zaobilazni kanal”

Trump je također pokrenuo istrage o nacionalnoj sigurnosti vezano uz uvoz kritičnih sirovina, zabranio uvoz nekih kineskih tehnologija, a sada prijeti dodatnim mjerama za sve zemlje koje pokušaju za Kinu biti “zaobilazni kanal” prema američkom tržištu, poput Vijetnama, koji je već pod prijetnjom carina od 46 posto.

Uprkos snažnom udaru, Kina je dosad zadržala prkosan stav. Peking se pokušava reorijentirati prema zemljama jugoistočne Azije, gdje kineske tvornice otvaraju pogone i plasiraju robu pod drugim oznakama. Istovremeno, Xi Jinping je krenuo u diplomatsku ofenzivu po regiji, uvjeravajući ključne trgovinske partnere da je upravo Kina, a ne SAD, pouzdan privredni saveznik.

Trumpova politika, iako hvaljena među njegovim glasačima kao “odbrana američkih radnih mjesta”, izazvala je i ozbiljne potrese unutar SAD-a, od skoka cijena uvozne robe do poremećaja na finansijskim tržištima i neslaganja unutar američkog poslovnog sektora.

Trgovinski rat SAD-a i Kine sada se vodi na više nivoa – carinama, tehnologijom, sirovinama, valutama i diplomacijom. Sve manje naznaka da bi uskoro mogao stati.