Napredak u ljudskom razvoju bilježi zabrinjavajuće usporavanje, pokazuje Izvještaj o ljudskom razvoju 2025. godine koji je danas objavio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Izvještaj pod nazivom „Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u doba umjetne inteligencije“ otkriva da je projekcija rasta indeksa ljudskog razvoja (HDI) za 2024. godinu najniža od 1990. godine – izuzev križnih godina 2020–2021.

Umjesto očekivanog oporavka nakon globalnih šokova, napredak je usporen u svim regijama, uz sve veći jaz između zemalja s niskim i vrlo visokim HDI-jem. Ovo je četvrta uzastopna godina rasta globalnih nejednakosti, što poništava višedecenijski napredak u njihovom smanjenju.

„Decenijama smo bili na putu ka svijetu s vrlo visokim stupnjem ljudskog razvoja do 2030. godine, ali ovo usporavanje predstavlja stvarni prijetnju globalnom napretku“, izjavio je administrator UNDP-a Achim Steiner . „Ako spori napredak iz 2024. postane nova norma, ta bi prekretnica mogla biti odgođena za decenije – čineći naš svijet nesigurnijim, podijeljenijim i ranjivijim na ekonomske i ekološke šokove.“

Izvještaj također brzo ističe širenje umjetne inteligencije (Artificial Intelligence – AI), pri čemu 60 posto ispitanika i ispitanika diljem svijeta očekuje da će AI poboljšati prilike za zapošljavanje – iako polovina vjeruje da bi AI mogao značajno promijeniti ili zamijeniti njihove trenutne poslove. Umjetna inteligencija se promatra kao potencijalni alat za ponovni zamah ljudskog razvoja – ali samo ako se razvija kroz uključive, na ljude usmjerene politike.

Bosna i Hercegovina: Napredak uz ograničenja

Bosna i Hercegovina je postigla značajan iskorak u kategoriji „vrlo visokog ljudskog razvoja“, s vrijednošću indeksa ljudskog razvoja (HDI) od 0,804 u 2023. godini. Zemlja sada zauzima 74. mjesto na globalnoj ljestvici – šest mjesta više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj napredak odražava kontinuirano produženje očekivanog životnog vijeka, pristupa obrazovanju i prihoda tijekom posljednje dvije decenije.

Međutim, ispod ovih ključnih pokazatelja, i dalje postoje duboki strukturni izazovi.

Rodna nejednakost i dalje ograničava inkluzivni razvoj. Učešće žena na tržištu rada iznosi samo 39,4 posto, a njihov bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi samo 53,7 posto u odnosu na muškarce. HDI za žene iznosi 0,789, dok je za muškarce 0,816, a žene zauzimaju samo 22 mjesta u parlamentu. Ove razlike rezultiraju gubitkom od 15,7 posto potencijala ljudskog razvoja, uslijed nejednakog pristupa žena ekonomskim prilikama, političkom odlučivanju i sustavima socijalne zaštite.

Održivost okoliša predstavlja još jedan važan izazov. Planetarno prilagođeni HDI (PHDI) Bosne i Hercegovine iznosi 0,680, usljed visokih emisija CO₂ i potrošnje resursa. Ovo ukazuje na gubitak od 15,4 posto u ljudskom razvoju, naglašavajući da se trenutni razvojni napredak ostvaruje uz značajnu cijenu za okoliš, čime se podiže dugoročna otpornost.

Uz ove izazove, Bosna i Hercegovina se suočava ograničenim pristupom tradicionalnim razvojnim putevima. Rast zasnovan na izvozu i otvaranju velikog broja industrijskih radnih mjesta – nekadašnji pokretači napretka – sve su manje dostupni zbog globalnih promjena, ekonomskih pritisaka i demografskih kretanja.

Ipak, izvještaj ukazuje na novi pravac – usmjeren na ljude, mogućnosti i inkluzivne inovacije.

Inicijative digitalne transformacije već pokazuju kako ciljana ulaganja mogu poboljšati pristup uslugama i osloboditi ljudski potencijal. Alati poput platforme eCitizen , koja je aktivna u 37 gradova i općina, jačaju transparentnost i građansko sudjelovanje omogućavajući građanima da prate odluke, podnose zahtjeve i primaju obavještenja lokalnih vlasti. Više od 11.500 osoba već koristi ovu platformu.

Mobilne platforme poput e-Porodilja i e-Grant pojednostavile su pristup administrativnim uslugama i socijalnim naknadama, posebno u ruralnim i nedovoljno iskorištenim zajednicama.

Ovi primjeri ukazuju na dublju istinu: digitalne tehnologije, kada su dostupne i usmjerene na potrebe ljudi, mogu pomoći u prevazilaženju jaza u upravljanju, pristupu prilikama i održivosti. One nude Bosni i Hercegovini nove načine pružanja javnih usluga, oslobađanja ekonomskog potencijala i jačanja angažmana građana i građana.

Bosnu i Hercegovinu treba strateški pozicionirati u eri umjetne inteligencije (AI) kako bi zaštitila i unaprijedila nedavno ostvaren napredak u ljudskom razvoju. Na globalnom nivou, gotovo svaki peti ispitanik u istraživanju za HDR već koristi AI, a čak iu zemljama s nižim HDI-jem, dvije trećine očekuju da će se AI primjenjivati ​​u obrazovanju, zdravstvu ili na poslu u narednih godinu dana. Ne, sam pristup nije dovoljan – prava vrijednost ovisi o tome koliko će učinkovito društvo koristiti AI. Za Bosnu i Hercegovinu, ovo dodatno naglašava važnost ubrzanja digitalne tranzicije i razvoja usklađenih strategija za primjenu AI u javnom i privatnom sektoru i akademskoj zajednici kako bi se ojačala otpornost i konkurentnost.

Upravo ovdje glavna poruka Izvještaja o ljudskom razvoju dolazi do punog izražaja: ljudski razvoj nije unaprijed određen – on je stvar izbora .

Za Bosnu i Hercegovinu ti izbori uključuju rješavanje strukturnih nejednakosti, ubrzanje zelene tranzicije, zatvaranje digitalnog jaza, ulaganja u rodnu ravnopravnost i osiguranje da tehnologija služi ljudima – a ne obrnuto.

Ulaganjem u inkluzivne sustave prilagođene budućnosti i osnaživanjem zajednica da predvode promjene, zemlja ne samo da može očekivati ​​postignuti napredak, već i izgraditi temelje za dugoročan, pravedan i klimatski otporan razvoj.

Preporuke iz Izvještaja o humanom razvoju u velikoj mjeri podudaraju se s radom koji UNDP već provodi u Bosni i Hercegovini. Od podrške institucijama vlasti, malim i srednjim poduzećima i školama u usvajanju digitalnih alata koji dopunjuju – a ne zamjenjuju – ljudski rad, do uključivanja građana i zajednica u kreiranje politika i društvenih inovacija, ljudi su u središtu naših digitalnih nastojanja. Ulažemo u kapacitete koji su važni danas iu budućnosti: podržavamo STEM obrazovanje, promovišemo digitalnu pismenost i pomogli smo pokretanju prvog sveučilišnog studija fokusiranog na umjetnu inteligenciju u regiji. Socioekonomska konkurentnost Bosne i Hercegovine u sve većoj mjeri ovisit će o tome koliko su njeni građani i građanke – posebno mlade generacije – spremni za doba umjetne inteligencije i novih tehnologija. Na tim osnovama, novi programski okvir UNDP-a za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026. – 2030. stavlja inovacije i digitalnu transformaciju u srž naše podrške – kao akceleratore koji pomažu zemlji da odgovori na ključne razvojne izazove i napreduje ka Ciljevima održivog razvoja, za dobrobit svih, a posebno najranjivijih.