Evropski plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, predstavlja jednu od najkonkretnijih ponuda Evropske unije zemljama našeg regiona u posljednjih deset godina. U njegovoj suštini ne stoji samo novac i finansijska podrška, već prilika da se konačno prestanemo vrtjeti u krugu i počnemo kretati naprijed – reformama, regionalnom saradnjom i ekonomskom integracijom u širi evropski prostor.

Za Bosnu i Hercegovinu, ovaj Plan je test ozbiljnosti, test političke volje i institucionalne zrelosti. Neće nas promijeniti sam po sebi. Ali nam daje okvir, dinamiku i jasna očekivanja. Pitanje je: da li ćemo ga iskoristiti?

Godinama u javnosti dominira narativ da su EU reforme neka vrsta nametnutog zadatka, lista „teških“ stvari koje trebamo raditi da bismo stekli pravo na pristup fondovima. Realizacija reformi nije kazna, već prilika da unaprijedimo vladavinu prava, digitalizujemo javnu upravu, uvedemo fiskalnu odgovornost i reformišemo tržište rada. Ako to ne vidimo, onda propuštamo suštinu.

EU Growth Plan naglašava princip „reforme za investicije“ – novac dolazi samo uz konkretne korake. Sredstva će biti odobrena isključivo uz konkretan i vidljiv napredak. Reforme više nisu teorija, već direktno su povezane s novim kilometrima autoputeva, boljem obrazovanju, digitalnim uslugama i prilivom stranih investicija.

Zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Agencijom za promociju stranih investicija Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine i brojnim drugim akterima, predstavnicima državnih i privatnih institucija i organizacija, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine promoviše Bosnu i Hercegovinu kao zemlju spremnu za reformski zaokret i odgovornog partnera koji razumije evropske procese.

U kontekstu EU Growth Plana (Plana rasta), posebno se ističe značaj Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) i inicijative Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM). Naša država, nažalost, do sada nije koristila puni potencijal ove platforme. Umjesto defanzivnog pristupa, potrebna nam je proaktivnost – iniciranje konkretnih regionalnih projekata u sektorima digitalne ekonomije, zelene tranzicije, transporta i trgovine. Regionalna saradnja nije alternativa evropskim integracijama – ona je njihov osnov i katalizator.

Evropski plan rasta dolazi u ključnom trenutku. Bosna i Hercegovina je nadomak otvaranja pregovora sa EU. Procesi koji su godinama djelovali nedostižno – sada su tu. Ali, vrijeme je ograničeno. Evropska Unija traži konkretne rezultate – ne parole, ne izjave, već realizaciju. Reforme koje ćemo provoditi u narednim mjesecima i godinama direktno će odrediti da li ćemo povući milijarde ili gledati kako regija ide naprijed bez nas.

Naš uspjeh zavisiće od političke volje, međuinstitucionalne koordinacije i sposobnosti da prevaziđemo dosadašnje obrasce djelovanja.

Bosna i Hercegovina ima historijsku priliku da iskoristi aktuelni evropski momentum – ne samo kao politički signal, već kao temelj dugoročne ekonomske strategije. Sada, više nego ikada, je vrijeme i važno je da pokažemo zrelost, odgovornost i spremnost da isporučimo što se od nas traži.

Plan rasta nije samo još jedan dokument iz Brisela. Ovo je prilika za promjenu kursa. Posljednji voz . A pitanje je – hoćemo li ući u njega, ili ćemo, kao prečesto do sada, ostati na peronu, čekajući neki bolji trenutak koji možda nikada neće doći.