Njemačka ekonomija pred izazovima: Stagnacija, zatvaranja firmi i prijetnja industrijskoj bazi

Nekada simbol stabilnosti i ekonomskog uspjeha u Evropi, njemačka privreda danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Prema najnovijim podacima, tokom 2023. godine zatvoreno je skoro 200.000 preduzeća – najviše još od 2011. godine i čak 16% više u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi pokazatelji zabrinjavaju i signaliziraju da se njemačko gospodarstvo nalazi u fazi ozbiljne slabosti. Stručnjaci upozoravaju da su potrebne hitne i odlučne mjere kako bi se zaustavio ovaj negativni trend i spriječile dugoročne posljedice.

Slaba korist od globalnog oporavka

U svom najnovijem proljećnom izvještaju, Savjet ekonomskih mudraca – vladino savjetodavno tijelo za ekonomska pitanja – ističe da njemačka privreda ima slab odziv na globalni rast, dok dodatne prepreke donose američke carine i promjene u trgovinskoj politici.

Kako objašnjava Monika Schnitzer, predsjednica Savjeta, ključni faktori za dalji razvoj su:

1. Američka carinska politika, koja direktno utiče na izvozno orijentisane sektore,
2. Vladin finansijski paket, čija efikasna primjena može pomoći u pokretanju novih investicija.

Posebno je pogođena njemačka industrija čiji izvoz u Sjedinjene Američke Države iznosi preko 161 milijardu eura – više od desetine ukupnog izvoza. U uslovima slabljenja izvoza i novih trgovinskih barijera, broj narudžbi opada, a prihodi stagniraju ili padaju.

Vladin odgovor i fiskalne mjere

Njemačka vlada pokušava odgovoriti na krizu fiskalnim podsticajima. U martu su Bundestag i Bundesrat odobrili ublažavanje pravila o zaduživanju, čime su otvorili prostor za dodatne investicije u odbranu, civilnu zaštitu i infrastrukturu. Formiran je i poseban fond vrijedan do 500 milijardi eura. No, stručnjaci naglašavaju da će uspjeh zavisiti od toga kako će ta sredstva biti raspoređena i iskorištena.

Teško pogađeni industrijski sektori

Prema analizama Creditreforma i Centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW), najteže su pogođena mala preduzeća, ali zabrinjava što je u porastu i broj zatvaranja većih firmi. Industrije koje se tradicionalno smatraju budućnošću – kao što su IT, ekološke tehnologije i dijagnostika – zabilježile su porast zatvaranja za 25%.

Isto važi i za sektore poput farmacije, hemijske industrije i zdravstvene tehnologije, gdje je broj zatvorenih firmi takođe značajno porastao. Uzroci su višestruki: nedostatak kvalifikovane radne snage, visoki troškovi energije, te rastući konkurentski pritisak iz inostranstva.

Ekonomista Creditreforma, Patrick-Ludwig Hantsch, upozorava da mnoge firme više ne vide perspektivu u Njemačkoj – sele proizvodnju u druge zemlje, zatvaraju pogone ili potpuno odustaju od daljih ulaganja na domaćem tržištu.

Zatvaranja nisu uvijek stečajevi

Važno je naglasiti da zatvaranja ne znače uvijek stečajeve. U mnogim slučajevima preduzeća se zatvaraju jer vlasnici odlaze u penziju, ne mogu naći nasljednika ili jednostavno odluče da prekinu poslovanje. Ipak, zabrinjava podatak da sve više firmi zatvara vrata i pored toga što su još uvijek profitabilne, jer ne vide održivu budućnost.

Njemačka na prekretnici

Stručnjaci se slažu da je njemačka ekonomija na raskrsnici. Ako se žele izbjeći dublje i dugoročnije posljedice, potrebne su strukturne reforme, bolje usmjeravanje državnih sredstava i ojačavanje konkurentnosti u ključnim industrijama.

Bez pravovremenih i odlučnih promjena, Njemačka bi mogla izgubiti svoju poziciju jedne od vodećih industrijskih sila svijeta.