Kako je Singapur postao ekonomsko čudo svijeta

Singapur, često nazivan ostrvo-grad-država, prilično je mala zemlja. Za poređenje, Sjedinjene Američke Države su čak 9,1 milion kvadratnih kilometara veće od 725 km² koliko zauzima Singapur.

Međutim, veličina nije mnogo značila ni za samu zemlju, ni za čovjeka koji ju je u potpunosti transformisao. Lee Kuan Yew, bivši autoritarni lider Singapura, široko je poznat kao čovjek koji je izgradio moderni Singapur. A kakav je to današnji Singapur?

To je jedno od najbogatijih mjesta na planeti, sa ekonomijom, stopom zaposlenosti i očekivanim životnim vijekom višim od mnogih razvijenih i znatno većih zemalja. Pa, kako je mala ostrvska država to postigla?

Nakon sticanja nezavisnosti

Singapur je stekao nezavisnost 1965. godine. Do tada je bio britanska kolonija. Ta godina označila je prekretnicu u razvoju njegove ekonomije. Od kolonije je postao značajan finansijski i industrijski centar. Ali to su pokušale i mnoge druge zemlje – zašto je baš Singapur uspio?

Prema mišljenju većine analitičara, razlog uspjeha leži u činjenici da se Singapur više od bilo koje druge azijske zemlje fokusirao na ekonomsku slobodu – niske poreze, odsustvo ozbiljnih kapitalnih restrikcija i povoljne imigracione politike.

Pored toga, online bankarstvo i brokerske platforme, poput Liteforex-a, uživale su u istoj toj slobodi, sa sve većim pogodnostima iz dana u dan.

Pokretanje biznisa u Singapuru

Mit da se u Singapuru firma može osnovati za samo nekoliko sati – zapravo nije mit. Entuzijasti tvrde da možete osnovati vlastitu kompaniju za manje od tri sata. Maksimalni rok procjenjuje se na oko četiri sedmice.

Većina izvora navodi da, ako imate svu potrebnu dokumentaciju spremnu, možete postati direktor svoje firme za samo jedan dan. Zato ne čudi što brojne startup kompanije započinju poslovanje upravo u Singapuru, sele se tamo ili otvaraju regionalna sjedišta.

Koraci ka uspjehu

Naravno, Singapur nije odmah postao bogat. Kao što je pomenuto, Lee Kuan Yew imao je ključnu ulogu u transformaciji zemlje. Kako je to postigao?

Vlada koju je predvodio bila je ključna za ekonomski razvoj. Državni fondovi su usmjeravani ka domaćim sektorima poput bankarstva, brodogradnje, elektronike i sličnih industrija.

Istovremeno, posvećivala se pažnja osnovnim ljudskim potrebama – zdravstvu i stanovanju.

Yew je zakone formulisao tako da privuče multinacionalne kompanije.

Zajedno s odgovarajućim zakonima o radu i opštom političkom stabilnošću, to je postavilo temelje za zrelu i snažnu ekonomiju. Ukratko, Singapur je imao lidera i vlast koja je zaista htjela izgraditi bolju zemlju – što je rijetkost u mnogim državama.

Stambene politike

U početku je Singapur imao jednu od najvećih koncentracija slamova u svijetu, zbog prenapučenosti. Međutim, zahvaljujući stambenim politikama koje je brzo uveo Državni stambeni odbor (HDB – Housing Development Board), situacija se drastično promijenila.

Građani su prešli iz slamova u planski izgrađene stambene jedinice, čime su dobili bolje životne uslove. To je uticalo na poboljšanje zdravlja i produktivnosti, što je zauzvrat ojačalo ekonomiju.

Razvoj tehnološkog sektora

Singapur je značajno ulagao u tehnološki sektor, postavši regionalni centar koji sarađuje s međunarodnim kompanijama. Vlada je podržavala slobodnu trgovinu, otvarajući vrata velikim stranim investicijama, naročito korporacijama.

Takođe, Singapur je postao regionalno središte za Forex trgovinu, što je dodatno doprinijelo rastu BDP-a.

Čista vlast

Jedan od ključnih faktora uspjeha bila je borba protiv korupcije. Nakon sticanja nezavisnosti, Singapur je bio jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Siromaštvo i život u slamovima bili su direktne posljedice toga.

Lee Kuan Yew je odlučio to promijeniti – i uspio je. Danas je Singapur među 10 zemalja s najmanjom stopom korupcije. Ekonomske i finansijske politike bile su usmjerene ka stabilnosti i izbjegavanju političkih kriza.

Zahvaljujući tome, sredstva nisu završavala u privatnim džepovima, već su korištena za razvoj države i izvlačenje građana iz siromaštva. Minimalna plata je dovoljna za pristojan život, a sistem funkcioniše uz široku društvenu podršku.

Utočište za sve

Singapur je postao sigurno utočište za ljude iz svih dijelova svijeta. Iako mnogi Singapurci privremeno napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama, većina se vraća i doprinosi ekonomiji.

Jedan od poznatijih primjera je Min-Liang Tan, izvršni direktor kompanije Razer, koji je tokom pandemije značajno ulagao u svoju domovinu.

Antikorupcijska politika i fokus na građane doprinijeli su stvaranju društva u kojem svako ima šansu za dostojanstven život.

Mentalitet Lee Kuan Yewa ostao je prisutan u vladi i društvu. Upravo to je temelj stabilne i uspješne ekonomije kakvu Singapur danas ima.

Singapur nije uvijek bio bogat, ali zahvaljujući viziji svojih lidera i posvećenosti dobrobiti građana – to je postao.