Zlato prestiglo euro u deviznim rezervama središnjih banaka

Zlato je prestiglo euro po udjelu u deviznim rezervama središnjih banaka, prema podacima koje je danas objavila Evropska centralna banka (ECB).
Kako je navedeno, udio zlata u deviznim rezervama središnjih banaka dosegao je 20 posto na kraju 2024. godine, dok je udio eura pao na 16 posto, a dolar je zadržao vodeću poziciju s udjelom od 46 posto.

Ova promjena, potvrđena godišnjom analizom međunarodne uloge eura, dolazi nakon višegodišnjeg vala kupovine zlata koji su predvodile središnje banke, prema Bloombergu.

Od 2022. godine banke su kupovale više od 1000 tona zlata godišnje — dvostruko više od prosjeka prethodnog desetljeća — dovodeći rezerve na razine koje su posljednji put viđene 1970-ih.

Banka navodi da je najveći skok potražnje za zlatom potaknut nakon početka rata u Ukrajini, kada je kapital preusmjeren iz zapadnog finansijskog sistema u "sigurna utočišta" poput zlata, a rastuće stope inflacije i strah od novih sankcija dodatno su potaknuli taj trend.

Posebno izražen porast udjela zlata u deviznim rezervama zabilježen je u zemljama koje imaju bliže geopolitičke veze s Kinom i Rusijom, prema ECB-u.

Kupovina se intenzivirala uprkos globalnom porastu kamatnih stopa, što nije karakteristično za zlato koje ne donosi prinos, ali je u ovom slučaju poslužilo kao zaštita od sistemskih rizika.

Cijena zlata udvostručila se od kraja 2022. godine i sada se kreće oko 3380 dolara po unci. Ova rekordna vrijednost dodatno je podigla nominalni udio zlata u globalnim rezervama, potiskujući euro i signalizirajući promjenu u strukturi međunarodnih finansijskih tokova.