Kopenhagen broj jedan na ljestvici najpoželjnijih gradova za život
Nakon tri godine na vrhu, austrijski Beč više nije broj jedan na ljestvici najpoželjnijih gradova za život. Titulu mu je preoteo „divni, divni Kopenhagen“, koji je prema izvještaju Economist Intelligence Unita (EIU) za 2025. godinu proglašen najboljim gradom za život na svijetu.
U konkurenciji 173 grada širom svijeta, danska metropola osvojila je savršene ocjene za stabilnost, obrazovanje i infrastrukturu, što joj je omogućilo uspon na vrh prestižne ljestvice.
Pad Beča zbog sigurnosnih problema
Austrijski glavni grad, koji je godinama važio za idealno mjesto za život, ovoga puta je pao na drugo mjesto zbog značajnog pada u kategoriji stabilnosti. Iako je Beč zadržao visoke ocjene u ostalim segmentima, ocjena stabilnosti pala je nakon nekoliko incidenata, uključujući prijetnju bombom tokom koncerta Taylor Swift prošlog ljeta, zbog čega je događaj otkazan.
„Pritisak na stabilnost doveo je do toga da Beč izgubi svoju poziciju najpoželjnijeg grada nakon tri godine na vrhu“, izjavila je Barsali Bhattacharyya, zamjenica direktorice industrije u EIU-u.
Najpoželjniji gradovi za život u 2025. godini
- Kopenhagen, Danska
- Beč, Austrija
- Zürich, Švicarska
- Melbourne, Australija
- Ženeva, Švicarska
- Sydney, Australija
- Osaka, Japan
- Auckland, Novi Zeland
- Adelaide, Australija
- Vancouver, Kanada
Beč drugo mjesto dijeli sa švicarskim Zürichom, dok su Melbourne i Ženeva zadržali svoje pozicije na četvrtom, odnosno petom mjestu.
Australci i dalje među elitom, Kanada gubi pozicije
Australijski gradovi tradicionalno dominiraju ovom ljestvicom, a ove godine čak tri njihova grada su među deset najboljih – Melbourne, Sydney i Adelaide. Najveći pomak ostvario je Sydney koji je skočio s dijeljenog sedmog na šesto mjesto.
Za razliku od Australije, Kanada je ove godine doživjela značajan pad. Calgary, koji je prošle godine bio peti, pao je na 18. mjesto, dok je Toronto s 12. skliznuo na 16. poziciju. Glavni razlog su pogoršane ocjene u zdravstvu, posebno zbog manjka medicinskog osoblja i dugih lista čekanja.
„To zapravo odražava realnost dugih čekanja na liječničke preglede“, pojasnila je Bhattacharyya. „Nedostatak osoblja dodatno opterećuje kanadski zdravstveni sistem.“
Američki gradovi srednje veličine nadmašuju metropole
Najviše rangirani američki grad je Honolulu, koji je zauzeo 23. mjesto. Velike američke metropole, poput New Yorka i Los Angelesa, ponovno nisu uspjeli ući u vrh ljestvice.
„Manji i srednje veliki gradovi u SAD-u bilježe bolje rezultate jer nemaju tako veliki pritisak na infrastrukturu i javne usluge“, objasnila je Bhattacharyya.
Nemiri i dezinformacije gurnuli britanske gradove prema dnu
Ni gradovi iz Ujedinjenog Kraljevstva nisu prošli dobro. London, Manchester i Edinburgh zabilježili su pad u kategoriji stabilnosti, ponajviše zbog prošlogodišnjih nemira izazvanih dezinformacijama o imigraciji i nasilju.
London je pao s 45. na 54. mjesto, Manchester s 43. na 52., a Edinburgh sa 59. na 64. poziciju.
Bhattacharyya je upozorila da su, osim zapadne Evrope, pad stabilnosti zabilježili i gradovi u Aziji, posebno u Indiji i Tajvanu, gdje se povećao strah od mogućih vojnih sukoba.
Napredak gradova iz Bliskog istoka i jugoistočne Azije
Pojedini gradovi iz Bliskog istoka i Azije ostvarili su znatan napredak. Saudijski Al Khobar skočio je s 148. na 135. mjesto, zahvaljujući ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje u okviru nacionalnog plana „Vizija 2030“.
Pozitivan primjer je i Jakarta, koja se popela za deset mjesta i sada zauzima 132. poziciju, uglavnom zbog poboljšane stabilnosti.
Na dnu ljestvice bez iznenađenja
Dno ljestvice ostalo je gotovo nepromijenjeno. Damask u Siriji ponovno je proglašen najmanje poželjnim gradom za život, šest mjeseci nakon pada bivšeg predsjednika Bashara al-Assada. Neposredno iznad njega nalaze se Tripoli (Libija), Dhaka (Bangladeš), Karachi (Pakistan) i Alžir (Alžir).
Bhattacharyya je naglasila da su prošle godine globalni pokazatelji kvalitete života zabilježili blagi rast, ali 2025. godina nije nastavila taj trend.
„Razlog su padovi u kategoriji stabilnosti. Iako su zabilježeni pomaci u zdravstvu i obrazovanju, posebno na Bliskom istoku, to nije bilo dovoljno da nadoknadi šire sigurnosne izazove“, zaključila je.