Pad dolara zbog sniženja kreditnog rejtinga i Trumpove politike
Vrijednost dolara prema korpi valuta naglo je pala u maju, nakon što je agencija Moody’s snizila kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država, što je dovelo i do rasta prinosa na američke državne obveznice.
Šta svjetski investitori misle o politici Donalda Trumpa možda se najbolje vidi kroz kretanje kursa američkog dolara. Od početka njegovog drugog mandata u januaru 2025. do sredine jula iste godine, dolarov indeks (DXY/BBDXY) zabilježio je značajan pad.
Prema podacima sa finansijskih tržišta, Bloomberg Dollar Index je pao devet posto u odnosu na vrhunac iz januara, što predstavlja najveći pad u posljednje tri godine. U.S. Dollar Index (DXY) pratio je sličan trend – od početka godine do sada je pao za oko 3,6 posto. U martu se kretao između 98 i 100, dok sredinom jula iznosi oko 104.
Glavni razlozi ovog pada leže u neizvjesnosti u vezi s američkom fiskalnom i trgovinskom politikom, uvođenju carinskih tarifa i promjenama u vanjskoj trgovini. Dodatni pritisak na dolar došao je i nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD-a, što je uzrokovalo rast prinosa na obveznice. Slabljenju dolara dodatno je doprinio gubitak dijela povjerenja investitora u američku stabilnost zbog „haotične implementacije“ novih ekonomskih mjera Trumpove administracije, što je podstaklo jačanje eura i drugih globalnih valuta u odnosu na dolar.
Euro je od početka 2025. godine ojačao za skoro 13 posto u odnosu na dolar i mogao bi igrati veću ulogu na globalnoj sceni. Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde otvoreno izražava želju da euro iskoristi kolebanje povjerenja u dolar, tvrdeći da dominacija američke valute više nije sigurna i da bi euro trebao postati nova globalna rezervna valuta. Ipak, analitičari su i dalje podijeljeni u procjenama da li euro ima potencijal da značajnije ugrozi dominaciju dolara u globalnim deviznim rezervama.
Status dolara kao vodeće svjetske rezervne valute učvršćen je 1944. godine Bretton-Woodskim sistemom, kada su svjetske valute vezane za dolar, a dolar za zlato. I nakon napuštanja zlatnog standarda, dolar se održao zahvaljujući snažnim tržištima kapitala, relativnoj ekonomskoj stabilnosti i povjerenju u američke institucije. Danas se oko 60 posto svjetskih deviznih rezervi drži u dolarima, dok euro čini približno 20 posto.
Kako bi se taj jaz smanjio, Lagarde poziva na dublju integraciju Evropske unije: dovršavanje jedinstvenog tržišta, usklađivanje tržišta kapitala i izdavanje zajedničkih, sigurnih evropskih obveznica. Zvaničnici Evropske centralne banke ističu da bi uspon eura u globalnim rezervama donio brojne prednosti – od nižih troškova zaduživanja za državne institucije, preko zaštite od valutnih fluktuacija, do veće otpornosti na sankcije. „Ukratko, to bi omogućilo Evropi da lakše upravlja vlastitom sudbinom“, izjavila je nedavno Lagarde.
Ipak, ostvarenje tog cilja za EU nije nimalo jednostavno, niti brzo. „Dolar će kratkoročno zadržati poziciju glavne svjetske rezervne valute, dok bi euro mogao povećati svoj udio tek na srednji ili duži rok“, rekao je sredinom juna potpredsjednik Evropske centralne banke Luis de Guindos. Da bi euro ojačao svoju međunarodnu ulogu i postao prava alternativa dolaru, potrebne su duboke institucionalne, političke i ekonomske reforme unutar Evropske unije. Bez fiskalne unije, integrisanih tržišta i stvaranja pouzdane alternative za globalnu trgovinu i dug, euro će teško ugroziti dominaciju dolara.