Klimatske promjene potresaju tržište rada: Upozorenje centralnim bankama
Prema novom izvještaju koji prenosi Reuters, centralne banke širom svijeta suočavaju se s rizikom iznenadnih poremećaja na tržištu rada, izazvanih klimatskim promjenama. Studija Londonske škole ekonomije upozorava da bi, ukoliko ne prilagode svoje monetarne politike, posljedice po ekonomsku stabilnost i inflaciju mogle biti ozbiljne.
Istraživanje koje je proveo Centar za stručnost u ekonomskoj tranziciji (CETEx) otkriva da će klimatske promjene smanjiti produktivnost rada, čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na relativno optimističnih 1,5 do 2 stepena Celzijusa. Najugroženiji sektori su poljoprivreda, građevinarstvo i druge djelatnosti koje ovise o radu na otvorenom i osjetljive su na ekstremne vrućine.
S obzirom na to da je čak 1,2 milijarde radnika u 182 zemlje svijeta izloženo rizicima vezanim za klimatske promjene, izvještaj poziva monetarne vlasti da posvete mnogo veću pažnju ekološkim rizicima – od prirodnih katastrofa do posljedica zelene tranzicije. „Naše istraživanje pokazuje da bi centralne banke trebale integrisati ekološke rizike po zapošljavanje u svoje politike i operacije,“ izjavio je Joe Feyertag, autor izvještaja i viši politički savjetnik u CETEx-u.
Dok su institucije poput Evropske centralne banke (ECB) i Banke Engleske već prepoznale prijetnje koje klimatske promjene predstavljaju za inflaciju, ekonomski rast i stabilnost bankarskog sektora, druge institucije zauzimaju drugačiji pristup. Američki Federalne rezerve (Fed), koje se često smatraju najuticajnijom centralnom bankom na svijetu, ranije ove godine su se povukle iz međunarodne mreže regulatora fokusiranih na klimatske izazove, što je izazvalo pitanja o njihovoj posvećenosti rješavanju ovih problema.
Izvještaj ističe da rizici nisu ravnomjerno raspoređeni. Bogate zemlje su više izložene rizicima tranzicije iz industrija koje značajno zagađuju okolinu, dok se siromašnije regije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi suočavaju sa većim fizičkim prijetnjama – poput razornih poplava i dugotrajnih suša. Ovi raznoliki pritisci, u kombinaciji s demografskim promjenama i strožim imigracionim politikama, mogli bi dodatno opteretiti tržišta rada u razvijenim zemljama.
Feyertag također upozorava da klimatski uzrokovani poremećaji na tržištu rada mogu dodatno produbiti postojeće socijalne nejednakosti, naročito u zemljama sa rigidnim zakonima o radu. Poznato je da je inflacija obično viša na tržištima sa manjkom radne snage, a visoka inflacija može biti i posljedica niske produktivnosti – upravo onoga što klimatske promjene mogu izazvati.
Feyertag je analizirao mandate 114 centralnih banaka i otkrio da samo njih 15 – uključujući Banku Engleske – eksplicitno navodi zapošljavanje kao primarni ili sekundarni cilj. Američki Fed i Centralna banka Australije također imaju zapošljavanje kao ključni cilj svoje politike.
Upravo taj fokus na zapošljavanje mogao bi centralnim bankama dati prostor za hrabrije poteze u cilju ublažavanja uticaja klimatskih promjena na tržište rada. „Ako im mandat to omogućava, centralne banke bi mogle preduzeti aktivnije korake za poticanje potražnje za radnicima u sektorima sa niskom emisijom ugljika ili u onima otpornim na klimatske promjene, čime bi olakšale ovu tranziciju,“ zaključio je Feyertag.