Strateško partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država u novim globalnim okolnostima

Povratkom Donalda Trumpa na poziciju predsjednika, otvara se novo poglavlje u međunarodnoj trgovinskoj politici. Već u prvim sedmicama mandata, najavljene su – a zatim i implementirane – nove carinske mjere koje remete postojeće tokove robe. Iako Bosna i Hercegovina nije direktna meta takvih mjera, (in)direktne posljedice na bh. izvoznike, posebno one povezane direktno sa američkim, ali i evropskim tržištem ili američkim nabavnim lancima, su realne i značajne.

Vrijeme za politički pragmatizam i stratešku inicijativu

Upravo u ovom trenutku se otvara prostor za strateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o politički fleksibilnom i diplomatski sofisticiranom pristupu u kojem Bosna i Hercegovina treba pokazati spremnost i otvorenost, te prepoznati realnosti savremenog međunarodnog poretka.

U tom duhu, prijedloge da Bosna i Hercegovina jednostrano ukine carine na određene kategorije američkih proizvoda – visoku tehnologiju, IT opremu, specijalizirane strojeve – ne bi trebalo shvatati kao slabost, već kao izraz državničke odgovornosti, posebno jer nove tehnologije značajno doprinose povećanju produktivnosti i efikasnosti domaćih kompanija i jačaju njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu. S jedne strane, to bi omogućilo domaćoj industriji, proizvođačima i startup zajednici pristup kvalitetnijoj i pristupačnijoj tehnologiji; s druge strane, poslalo bi jasnu poruku Washingtonu da je naša zemlja otvorene ekonomije i (konačno) spremna za ozbiljna partnerstva.

Primjeri drugih zemalja, poput Gruzije i Čilea, pokazuju da ovakav potez može značajno poboljšati reputaciju zemlje na investicionoj mapi svijeta. Gruzija je jednostrano ukidanjem carina povećala strane investicije za gotovo 7% godišnje u tri uzastopne godine. Čile je kroz takav pristup ubrzao trgovinske razgovore sa SAD-om i povećao bilateralnu razmjenu.

Novi trgovinski okvir između EU i SAD: Jačanje transatlantskog partnerstva

Sporazum postignut krajem jula 2025. godine, između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja važan korak ka stabilnijem i modernijem ekonomskom odnosu dvije najveće zapadne sile. U središtu dogovora je veća energetska saradnja, pojednostavljen pristup tržištima za ključne industrije poput automobilske, farmaceutske, i visokotehnološke, te ukidanje carina na više proizvoda, uključujući čipove i dijelove za avio industriju. Ovim se stvaraju preduslovi za jačanje evropske energetske sigurnosti, modernizaciju industrije i ubrzan tehnološki razvoj.

Strateška važnost ovog transatlantskog partnerstva, posebno u kontekstu globalnih izazova i promjene geopolitičkog balansa, je ogromna. Iako je sporazum još u fazi tehničke finalizacije, on šalje jasnu poruku o političkoj volji i ekonomskoj komplementarnosti SAD-a i EU.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja je snažno ekonomski vezana za EU i strateški orijentisana ka euroatlantskim integracijama, ovo otvara prostor za novu fazu razmišljanja o pozicioniranju između dva ključna partnera – i koristi koje mogu proizaći iz pametne trgovinske i investicijske politike.

Institucionalna koordinacija i vanjskopolitička hijerarhija

Bosna i Hercegovina mora voditi ovu inicijativu kroz jasan institucionalni okvir. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao najviši organ vanjske politike u zemlji prema Ustavu Bosne i Hercegovine, treba imati vodeću ulogu u predstavljanju ove strategije, osiguravajući da se platforma za razgovore sa SAD-om prezentuje na najvišem nivou.

Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, posebno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao institucija nadležna za vođenje tehničkih i sektorskih pregovora, te Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, trebaju biti sinhronizovani u ovaj proces u punom kapacitetu. Ministarstvo vanjskih poslova, kao koordinator vanjske politike i kanal diplomatske komunikacije, zadržava ključnu ulogu u formalizaciji i političkom predstavljanju inicijative. Time se obezbjeđuje institucionalna koherentnost, što je od presudnog značaja za kredibilitet Bosne i Hercegovine u očima stranih partnera.

Pri tome je važno voditi računa o kompatibilnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine istakli su da EU učestvuje sa više od 66% izvoza i 68% uvoza u trgovinskoj razmjeni, a ako tim brojevima dodamo i zemlje koje imaju aspiraciju postati članicama EU – dolazimo do jasnog zaključka da je EU daleko najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine, što je potvrđeno i na nedavno prezentovanim osnovnim pokazateljima vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu prvih šest mjeseci ove godine od strane Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Stoga svaki potez prema SAD-u mora biti pažljivo kalibriran kako ne bi došlo do ugrožavanja preferencijalnog statusa koji Bosna i Hercegovina uživa u odnosu s EU. To zahtijeva konsultacije s pravnim i ekonomskim ekspertima, ali i transparentan pristup prema javnosti, privrednim udruženjima i međunarodnim partnerima.

Na tom putu, ne smijemo zanemariti ni našu dijasporu u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji potencijal za povezivanje investitora, lobiranje, promociju i repatrijaciju kapitala još uvijek nije sistematski i dovoljno iskorišten. Aktivno uključivanje dijaspore mora biti dio šireg komunikacijskog i investicijskog plana.

Pored toga, projekti poput Južne plinske interkonekcije, modernizacije namjenske industrije i otvaranje novih pogona, dolazak World Trade Centra (WTC) u Sarajevo, za koje postoji interes i podrška s američke strane, moraju se isticati kao prioritetne tačke saradnje. Njihova realizacija doprinosi energetskoj sigurnosti, tehnološkom razvoju, privlačenju investicija, otvaranju novih biznisa i stvaranju novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini.

Umjesto zaključka: Ekonomija kao moderno lice diplomatije

Bosna i Hercegovina treba ponuditi otvoreno partnerstvo. Ne trebamo očekivati niti tražiti privilegije, već slobodnu trgovinu povjerenja. Takav pristup je primjer političkog pragmatizma u doba globalnih neizvjesnosti, ali i signal da naša država zna kako voditi politiku u skladu s nacionalnim interesima i međunarodnim standardima.

Kada Bosna i Hercegovina bude prepoznata kao atraktivan, stabilan i ozbiljan poslovni partner, postaćemo i mnogo relevantniji politički sagovornik u Washingtonu. U svijetu gdje se vanjska politika sve više vodi kroz ekonomiju, upravo je ekonomska diplomatija najsnažniji alat modernog lobiranja.