Kriptovalute ulaze u mirovinske fondove
Američki predsjednik Donald Trump, koji se posljednjih godina profilisao kao jedan od najglasnijih zagovornika kriptovaluta, potpisao je izvršnu uredbu koja bi mogla iz temelja promijeniti način na koji Amerikanci štede za penziju. Ovim potezom po prvi put se omogućava uključivanje kriptovaluta u 401(k) planove, najpopularniji oblik penzijskog štednog programa koji koristi oko 100 miliona Amerikanaca, piše Gizmodo.
Prema saopćenju Bijele kuće, Trumpov cilj je „dati američkim radnicima više investicijskih opcija“ kako bi se osigurala dugoročna penzijska sigurnost. Uredbom se nalaže ministru rada da preispita klasifikaciju, regulaciju i dostupnost kriptovaluta upraviteljima penzijskih fondova.
Šta se tačno mijenja?
Plan 401(k) je penzijski štedni program sa poreskim olakšicama koje nude poslodavci, u koji radnici ulažu dio svoje plate. Taj novac se obično ulaže u dionice, obveznice i investicione fondove. Do sada su savezne smjernice odvraćale upravitelje fondova od ulaganja u kriptovalute, navodeći kao razloge njihovu visoku volatilnost, rizik od prevara i nedostatak regulacije.
Još u martu 2022. Ministarstvo rada savjetovalo je upravitelje da „budu izuzetno oprezni“. Trumpova administracija je te smjernice povukla u maju, a nova izvršna uredba sada aktivno poziva kriptovalute na američko tržište penzijskog štednog sistema vrijedno 12 triliona dolara.
„Predsjednik Trump želi dati američkim radnicima više mogućnosti ulaganja kako bi postigli snažnije i finansijski sigurnije penzijske rezultate“, navodi se u saopćenju.
Potencijalni tsunami na kripto tržištu
Ovaj potez integriše kriptovalute u samu srž tradicionalnog finansijskog sistema i mogao bi pokrenuti veliki, automatizovani priliv investicija u digitalnu imovinu.
Tom Dunleavy iz Varys Capitala objasnio je na društvenoj mreži X o kojim iznosima je riječ: „U SAD-u oko 100 miliona Amerikanaca ima penzijski fond poznat kao 401(k). Svake dvije sedmice, dio njihove plate ide direktno u kupovinu mješavine dionica i obveznica. Na autopilotu.“
Dunleavy dalje objašnjava: „Ukupno, to je oko 12 triliona dolara imovine sa oko 50 milijardi dolara novog kapitala koji pristiže svake dvije sedmice. Sa 1% alokacije portfelja u kriptovalute, to donosi 120 milijardi dolara novih tokova. Sa 3% alokacije, 360 milijardi dolara. Sa 5% alokacije, 600 milijardi dolara novih tokova.“
Iako će neki upravitelji fondova ostati oprezni, očekuje se da će većina usmjeriti kripto alokacije ka ETF-ovima za bitcoin i ethereum, umjesto direktne kupovine kovanica. Ipak, ova psihološka i regulatorna promjena je ogromna. U roku od 48 sati nakon objave, cijena bitcoina porasla je za više od 2% na 117.513 dolara, dok je ether skočio gotovo 6% na 3.894 dolara.
Trumpov kripto zaokret
U manje od godinu dana, Trumpova administracija ostvarila je niz značajnih pobjeda za kripto industriju. Od zakonskog okvira za stablecoinove — kriptovalute čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute poput eura ili dolara, čime spajaju prednosti blockchain tehnologije (brže, jeftinije i lakše međunarodne transakcije novca) sa stabilnošću klasičnog novca — do stvaranja američke „kripto rezerve“, Washington je jasno signalizirao prihvatanje digitalne imovine.
Ovaj potez sa 401(k) planovima ruši ključnu prepreku za masovno prihvatanje kriptovaluta. Kritičari, međutim, upozoravaju da predsjednikova pro-kripto politika nosi rizik sukoba interesa zbog njegovih veza sa bogatim donatorima iz kripto industrije. Za zagovornike kriptovaluta, ovo je još jedna velika pobjeda, a kako je Dunleavy zaključio, ova promjena je „PUNO, PUNO VEĆA vijest od ETF-ova.“
Više prilika, ali i više rizika
Kripto industrija slavi jer je jednim potpisom predsjednik potencijalno otvorio najveći bazen investicijskog kapitala u zemlji. Time je digitalnu imovinu uveo u mainstream na način koji je do juče bio nezamisliv. Za obične Amerikance to znači da njihova penzijska štednja može postati znatno zanimljivija, ali i znatno nestabilnija.