BiH ubrzala uvoz strane radne snage: Nova procedura skraćuje čekanja i rješava hronični nedostatak radnika

U Bosni i Hercegovini je značajno pojednostavljena i ubrzana procedura za uvoz strane radne snage, što direktno odgovara na višegodišnji izazov domaćeg tržišta – hronični nedostatak radnika u građevini, ugostiteljstvu, proizvodnji i logistici. Novi protokol, koji su usaglasili Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Služba za poslove sa strancima, omogućava poslodavcima i radnicima da odobrenje za radnu dozvolu i boravišnu dozvolu zatraže i dobiju direktno putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u inostranstvu, bez višemjesečnih čekanja u zemlji.

Prema objašnjenju iz Udruženja poslodavaca FBiH, do sada se na dozvole čekalo od 6 do čak 10 mjeseci, što je poslodavce skupo koštalo, a mnogi su i odustajali od zapošljavanja radnika iz Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina ili Turske. S novim pravilima, cijeli proces se skraćuje za dodatna 2–3 mjeseca, što je već pokazano na primjeru Ambasade BiH u Indiji, gdje su neki ugovori o radu realizirani u roku od nekoliko sedmica.

Ova promjena je nastala nakon višegodišnjih pritisaka domaće poslovne zajednice, budući da u industriji, transportu, turizmu i ugostiteljstvu domaći radnici ili nisu bili dostupni ili nisu željeli određene poslove. Očekuje se da će za nekoliko godina u BiH raditi između 50.000 i 100.000 stranih radnika, čime se polako prati evropski trend otvaranja tržišta za zapošljavanje stranaca.

Ipak, iz Saveza samostalnih sindikata BiH dolaze upozorenja da bi ubrzan uvoz mogao uticati na plate i radne uslove domaćih radnika, te da je sada ključno pojačati kontrolu nad poštivanjem pravila i sprečavanjem zloupotreba. Iz Službe za poslove sa strancima poručuju da je svaki korak protokola praćen elektronskim sistemom evidencije i verifikacije pozicija, dok Ministarstvo vanjskih poslova naglašava sigurnosne provjere i transparentnost procesa.

Procjena utjecaja na tržište rada:
Analitičari predviđaju da će olakšana procedura rasteretiti poslodavce i ubrzati funkcionisanje sektora sa izraženim deficitom radne snage. Posebno se naglašava potreba za dodatnom edukacijom domaćih radnika i uvođenjem stručnih obuka za sve novozaposlene strane radnike, kako bi se osigurala integracija na tržište i spriječila prevelika zavisnost od uvoza.