Rumunija kao primjer i prilika: Šta možemo naučiti iz rumunskog puta rasta i euro-atlantskih integracija
Kada je Rumunija prije gotovo dvije decenije ušla u NATO i Evropsku uniju, malo ko je mogao predvidjeti razmjere njenog ekonomskog preporoda. Danas, sa gotovo 357 milijardi eura BDP-a, više od 100 milijardi eura povučenih EU fondova od 2007. godine kada je službeno pristupila EU i statusom jednog od najatraktivnijih investicijskih odredišta u širem regionu, Rumunija predstavlja model transformacije i razvoja kojem i Bosna i Hercegovina treba težiti.
Trgovina koja raste i saradnja koja se širi
Bosna i Hercegovina i Rumunija danas ostvaruju robnu razmjenu veću od 200 miliona eura, sa relativno uravnoteženim bilansom, iako povoljnijim po Rumuniju. Ključne grane saradnje su prehrambena industrija, metalurgija, hemijska industrija, industrijska oprema i koža. Rumunija se, pritom, potvrđuje i kao značajno tržište za bosanskohercegovačke izvoznike – od sirovina i poluproizvoda, do gotovih roba i usluga.
Poseban primjer uspješne saradnje jeste Euro-Asfalt, bh. kompanija koja zajedno sa rumunskim partnerima realizira projekte izgradnje autocesta, vrijedne milijarde eura, pri čemu stotine radnika iz Bosne i Hercegovine, ali i regiona i svijeta, nalaze zaposlenje na rumunskim gradilištima. Ova saradnja nije samo dokaz povjerenja u domaće kompanije, nego i potvrda da bosanskohercegovačke kompanije i izvoznici mogu ravnopravno konkurisati na jednom od najbrže rastućih tržišta Evropske unije.
Rumunija kao poslovni i investicioni hub
Rumunija raspolaže sa 115 industrijskih parkova (25 greenfield, 14 u izgradnji i 76 operativnih), strateškom lokacijom na rijeci Dunava i na Crnom moru, te infrastrukturnim kapacitetima koji je čine jednim od ključnih čvorišta između Evrope i Azije. Kao šesta najveća zemlja EU po broju stanovnika (19 miliona), Rumunija nudi stabilno domaće tržište i veliku i snažnu bazu potrošača.
Zemlja se profilirala i kao regionalni IT hub. Unicorn kompanije poput UI Path i Bitdefender, uz prisustvo globalnih giganata poput Microsofta, Oraclea i Adobea, pokazuju kako investicije u znanje i tehnologiju donose dugoročne rezultate. To je prilika i za Bosnu i Hercegovinu, da sa ovim tehnološkim gigantima ostvari razmjenu znanja. Uspostavljanje partnerskih odnosa između naših univerziteta, IT sektora i brojnih javnih i privatnih institucija, također je šansa koja nam se pruža za brži tehnološki razvoj.
Poslovni događaji kao alat networkinga
Dacia je već godinama jedan od najprodavanijih automobila u Bosni i Hercegovini, a interes za saradnju potvrđuju i međunarodni poslovni događaji. Tako je Adria Security Summit 2024. godine okupio veliku delegaciju od 50 rumunskih kompanija, što je rezultiralo dogovorom da se u Bukureštu organizuje zajednički događaj – prvi Romania Security Summit – u novembru ove godine. Istovremeno, prisustvo rumunskih kompanija na Kiss the Future: AI Summit ujasno pokazuje da postoji prostor za dublju saradnju i u inovativnim sektorima.
Upravo ovakvi primjeri – od Euro-Asfalta, preko Adria Summita, do interesa za AI i sigurnosne tehnologije – svjedoče da Bosna i Hercegovina ima šta da ponudi i da se uspjeh na zahtjevnom tržištu postiže kada postoji strateški pristup i kvalitetna sinergija javnog i privatnog sektora.
Šta Bosna i Hercegovina treba uraditi?
Rumunija je pokazala da članstvo u EU i NATO-u donosi sigurnost, investicije i dugoročan rast. Uz neto bilans od 65 milijardi eura iz EU fondova i kontinuiran priliv stranih direktnih investicija, ona je pretvorila svoje komparativne prednosti u konkurentske. Bosna i Hercegovina može i treba slijediti taj put – prvenstveno kroz reformske procese, jačanje institucija, rebrending zemlje, privlačenje investicija i promociju izvoznog potencijala. Posjeta ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića Rumuniji 2024. godine bila je prilika za razmatranje tema usmjerenih na jačanje ekonomske saradnje, pri čemu su oba ministra vanjskih poslova potvrdila svoj interes za dalji razvoj privrednih odnosa.
Planirano potpisivanje memoranduma između komora, koje se očekuje do kraja ove godine, pokazuje da postoji politička i poslovna volja za unapređenje odnosa i jačanje institucionalne saradnje. Rumunija je primjer kako ulaganje u znanje stvara novu ekonomsku realnost. BiH može učiti iz tih iskustava, te se fokusirati na inovacije i IT sektor.
Zbog svog položaja i infrastrukture, Rumunija može biti most ka tržištima EU i Azije i za bosanskohercegovačke kompanije. S druge strane, naša zemlja može biti hub za globalno halal tržište brojnim rumunskim kompanijama koje imaju znanje, kapacitete i kvalitete da zajedno sa partnerima iz BiH ponude tom tržištu na kojem postoji ogromna potražnja.
Kroz brojne sajmove, forume i događaje u Bosni i Hercegovini i Rumuniji, treba raditi na intenziviranju ponude domaćih kompanija. Zašto ne razmišljati da upravo država Rumunija bude zemlja partner nekog od poslovnih događaja 2026. godine u Bosni Hercegovini.
Cijena čekanja i vrijednost integracija
Rumunija je dokaz da se uz jasnu strategiju, političku stabilnost i evropsku perspektivu može ostvariti impresivan ekonomski rast. Za Bosnu i Hercegovinu, to je i inspiracija i prilika – kako za jačanje izvoza, tako i za privlačenje stranih investicija. Uspješni primjeri saradnje pokazuju da su temelji već postavljeni. Na nama je da ih pretvorimo u trajne i održive mostove ekonomskog prosperiteta Bosne i Hercegovine i Rumunije. I da počnemo računati koliko nas košta svaki dan nečlanstva u Evropskoj Uniji i NATO savezu.