Nenad Vukoje, Mljekara Pađeni: Procedure su završene, krećemo sa izvozom u Sjedinjene Američke Države

”Supruga i ja smo se prije nešto više od dvije i pol decenije našli na jednoj životnoj raskrsnici kada smo shvatili da na poslu, koji smo u tom trenutku radili, nedovoljno zarađujemo. Bilo je vrijeme za donošenje nekih važnih odluka za našu budućnost i mi smo odlučili da to bude proizvodnja i prerada mlijeka, nama u to vrijeme jedan nepoznat put pun neizvjesnosti“, kaže za Poslovne novine Nenad Vukoje, vlasnik i direktor jednog u nizu sjajnih domaćih brendova – Mljekare Pađeni i dodaje:

„Tada to u našem kraju niko nije radio, pa smo tu vidjeli neki prostor vrijedan da se iskoristi. Važno za naš poslovni put je bilo i to kada smo upoznali Novaka Vraneševića u Arilju, koji je imao malu mljekaru i koji nas je uputio i naučio kako se u tom trenutku možemo početi baviti ovim poslom. Krenuli smo sa malim vojničkim kazanom, malom pakericom u skromnom prostoru i sa komorom za hlađenje proizvoda.“

Za ovo im, kaže, nije trebalo puno novca, ali jeste puno volje, hrabrosti i želje da se živi od svog rada.

Prevazilaženje izazova

Mljekara postoji već impresivnih 26 godina. Šta su bili najveći izazovi u prvim godinama poslovanja i kako ste ih prevazišli?

”Najveći izazovi su bili kako opstati, kako se razvijati, kako napraviti novi proizvod, kako doći do novog tržišta i do sirovine jer je sve bilo teško. Bio si nepoznat kod kupca, proizvođača sirovine, banaka... Sva vrata otvaraš kao nepoznat, a želiš ljude ubijediti da sarađuju s tobom. Tu smo uvijek nastupali iskreno, pošteno i skromno, kao i danas. Svi naši saradnici su to prepoznali i dali nam šansu, a samim tim i mogućnost da sve ovo stvaramo i razvijamo tokom svih ovih 26 godina.”

Koji su danas izazovi pred kojima se nalazi domaća proizvodnja? Kakva je konkurencija, kako se nosite sa tržišnim promjenama, funkcionira li savršeno lanac nabavke sirovina?

”U svakom slučaju su veliki izazovi ako želiš više, bolje i kvalitetnije i ako želiš opstati jer sa onim što si radio juče danas ne možeš mnogo. Moramo se stalno usavršavati jer se promjene dešavaju brzo, izazovi su veliki, a tehnologija stalno napreduje. Novi proizvodi stalno dolaze na tržište i ako nismo u tome, na neki način, među prvima. kasnimo za konkurencijom. Da bi se uspjelo i bilo dobra konkurencija mora se biti dovoljno i jak i svjestan svoga mjesta u sistemu i kako sa toga mjesta ići naprijed, jače, bolje i inovativnije. Najbitnije je pratiti, odnosno osluškivati kupce i njihove potrebe. Lanac nabavke sirovina mora biti usklađen sa prodajom, da se ni u jednom trenutku ne osjeti neki nedostatak sirovine, odnosno da se nema određeni proizvod.”

Brojevi pričaju priču

Koliko se, ako gledamo brojeve, Mljekara Pađeni promijenila od svojih početaka do danas?

”Počeli smo sa jednim proizvodom, a danas ih imamo oko 30, upakovanih u 60 različitih pakovanja. Jedina radna snaga koja je sve radila na početku smo bili supruga, ja i dvoje djece iz osnovne škole, koji su nam pomagali od prvog dana. Danas imamo preko 200 uposlenih, od čega je tridesetak sa fakultetima. Među njima je sedam tehnologa raspoređenih u proizvodnji te dva inžinjera poljoprivrede koji rade na otkupu mlijeka. Ima, naravno, i drugih struka. U proizvodnju mlijeka je uključeno oko 800 kooperanata - od Han Pijeska, Sokoca, Pala, Rogatice, Rudog, Kalinovika, Foče, Gacka, Nevesinja, Bileće, Berkovića, Ljubinja i Trebinja, kao i više većih farmi, kao što su Farma krava Tomislavgrad, Vita vi Čapljina...”

Koji proizvodi su danas nositelji Vašeg brenda? Jesu li to proizvodi na koje ste „tipovali“ kada ste krenuli u njihovu proizvodnju?

”Sva proizvodnja je na neki način naš brend, ali ako bismo trebali istaknuti nešto čime se posebno ponosimo, to je sigurno naša tradicija, odnosno tradicionalni proizvodi - mladi kajmak, kajmak iz mješine, punomasni sir iz mješine, kao i sir torotan. Također je bitno napomenuti da je svaki proizvod koji smo pokrenuli imao svoj rast i da nijedan nismo morali prestati proizvoditi.”

Jesu li Vas neki proizvodi iznenadili popularnošću?

„Ima tu dosta pozitivnih iznenađenja, ali zasigurno su na prvom mjestu svi naši tradicionalni proizvodi. Oni traže puno rada i zalaganja i izuzetne higijenske uslove jer se radi o takozvanoj otvorenoj proizvodnji.“

Tradicionalno i moderno

Dio Vaše proizvodnje je suvremen, dok dio proizvoda pravite po tradicionalnim recepturama!? Koliko je to zahtjevno i, u konačnici, isplativo? Prepoznaje li tržište napore da se sačuva autentičnost, recimo, kajmaka?

„Sve to na neki način tržište prepoznaje. U proizvodnji svaki proizvod traži svoj neki prostor, koji nije zajednički u procesu proizvodnje. U skladu s tim, tradicionalni program se radi odvojeno od ostalog i on zahtijeva više vremena i rada kako bismo dobili prepoznatljivi kvalitet i autentičnost proizvoda sa naših krajeva. To ima svoju cijenu, ali možemo reći da kupci to prepoznaju i cijene. U samom procesu rada svaki proizvod mora biti cjenovno isplativ da bi se mogao proizvoditi.“

Mijenja li se Vaša ponuda u skladu sa promjenama u prehrambenim navikama potrošača? Na koji način to pratite?

„Većina naših proizvoda je stalno prisutna na tržištu, s tim što se dopunjava sa novim, u ovisnosti o tome za čime kupci pokažu želju. Pratimo navike potrošača i potrošnju, kako ne bismo ugrozili proizvodnju.“

Konkurencija, kada govorimo o tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji je izuzetno velika, pri čemu ne govorimo samo o domaćim proizvođačima, već i o stranim brendovima. Koliko su naši građani, ako tako možemo reći, lojalni domaćim proizvodima i proizvođačima?

„Lojalnost građana prema domaćim proizvođačima postoji ako su cijenom i kvalitetom konkurenti, a ako ne do lojalnosti je teško doći samo time što ste domaći.“

Humani i društveno odgovorni

Koja vam je najveća konkurentska prednost, a šta biste voljeli dodatno unaprijediti?

„Raznolikost ponude naših proizvoda prilagođena je našim kupcima, posebno kada govorimo o programu tradicionalnih proizvoda za koje se malo ko opredjeljuje da radi. Stalno razvijamo nove proizvode, trudimo se svake godine imati barem jedan novi i ujedno vodimo računa da ne bude promašena investicija. Kvalitet proizvoda ne smije padati, moramo ga držati na istom nivou ili čak povećavati, kako bi kupcima ostao prihvatljiv.“

Kupovinom Vaših proizvoda podržavaju Vas kupci. Kakvu podršku imate od lokalne zajednice i institucija?

„Korist od lokalne zajednice je ili mala ili nikakva. Što se tiče institucija, imamo neke podrške u smislu investicija, ali i davanja koja idu prema našim kooperantima, što također smatramo važnim.“

Na koji način Vi kao kompanija doprinosite boljitku u lokalnoj zajednici, možete li reći da ste društveno odgovorni?

„Smatramo da smo izuzetno društveno odgovorni. Svake godine imamo veliki broj donacija, kako prema sportskim kolektivima, kulturno-umjetničkim društvima, vrtićima, za oboljele i slično, Bili smo uključeni i u razne infrastrukturne projekte, kao što je izgradnja vodovodne mreže za preko 300 seoskih domaćinstava u našem okruženju, popravci seoskih puteva i slično.“

Veliki rast izvoza

Kakve prilike nudite mladima? Je li Mljekara Pađeni mjesto gdje se vodi računa o dostojanstvu ranika?

„Smatram da uposleni u našem kolektivu imaju sve privilegije kao zaposleni u nekom drugom uzornom kolektivu. Mladi koji žele da napreduju u poslu i da budu adekvatno nagrađeni sigurno će biti prepoznati od strane rukovodstva kolektiva. Mora se naglasiti da prekovremeni rad gotovo ne postoji je je naša želja da se sve odradi u predviđenom vremenu.“

Prisutni ste na domaćem, ali i na stranim tržištima. Kvalitet, očito, ne poznaje granice!?

„Upravo tako. Uspjeli smo naše proizvode plasirati u okolne zemlje, kao i u zemlje Evropske unije i izvoz zaista raste iz godine u godinu. Ove godine to će biti i još izraženije jer bismo trebali krenuti sa izvozom za SAD, već smo prošli svu proceduru oko papira. Dobili smo dozvolu i za Rusku Federaciju, gdje ćemo pokušati u narednom vremenu naći kupca.“

Koje Vaše proizvode više voli domaći ljudi, a koje stranci?

„Ne bih mogao dijeliti na naše ljude i strance jer mislim da naše proizvode u inostranstvu najviše kupuje dijaspora sa područja bivše Jugoslavije. Svi proizvodi nalaze svoje kupce tako da se ne bi moglo reći da se nešto posebno izdvaja. Izuzetak je, možda, mladi kajmak. On je visoko na listi omiljenih proizvoda.“

Jasna vizija razvoja

Ove godine u oktobru učestvujete i na EXPO-u u Sarajevu. Koliko su učešća na sajmovima poput ovog važna za kompanije poput Vaše?

„Prisustvo na sajmovima je veoma bitno za našu kompaniju jer sajmove posjećuje puno ljudi. Nekima od njih ne budemo poznati, a onda odjednom postanu naši kupci. Upoznamo se i sa dosta proizvođača, trgovaca i slično, pa smo zahvaljujući takvim manifestacijama sigurno dosta unaprijedili našu prodaju. Mi smo spremni da učestvujemo na svim sajmovima, gdje god možemo i nije važno jesu li u zemlji ili inostranstvu.“

Planski rastete i razvijate se. Kako izgleda vizija Mljekare Pađeni za narednih pet do deset godina?

„Od samih početaka pravili smo planove, kako kratkoročne tako srednjoročne i dugoročne. Svake godine pravimo presjek šta smo uradili, a šta planirali. Time dolazimo do neke realnosti koja se uklapa u predviđanja, naručito u srednjoročnom periodu koji traje pet godina. Za sebe smatramo da izrastamo u lidera u onome šta proizvodimo. Puno imamo i sada liderskih pojedinačnih pozicija kao što su tradicionalni program i sirevi za pite (sitni sirevi od obranog i punomasnog mlijeka). Naša vizija je da na domaćem tržištu imamo do 2035. godine sve naše proizvode među prva tri najprodavanija proizvoda i da prerada bude preko 150.000 litara mlijeka na dan.

Greške su lekcije

Kada se osvrnete na protekle dvije i pol decenije – šta biste uradili drugačije da danas započinjete posao?

„Ne bih ništa mijenjao. Izvlačio sam zaključke iz onoga što sam radio i iz onoga što sam griješio, da bismo to u budućnosti izbjegli i popravili. Život me učio da sve što je dobro u meni ostaje, a iz lošeg izvlačim zaključke i lekcije. U životu, da bi se uspjelo, treba biti optimističan, ne treba se uspjeha ni onoga što dolazi sa njim – plašiti.“

I za kraj - šta biste voljeli da potrošači znaju o Vašem radu ili proizvodima, a što ne piše na ambalaži?

„Ono što oni primijete i osjete kada konzumiraju naše proizvode, a što na njima ne piše, jesu kvalitet i sigurnost u naše proizvode. Ono u šta mogu da budu sigurni jeste da je proizvod napravljen od sigurnih sastojka, da nije uljepšan, odnosno da nema dodataka ni aditiva, već da je potpuno prirodan.“