Bosna i Hercegovina usvojila je novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, čime je ispunila jedan od važnih uslova na evropskom putu i uskladila se s pravilima Evropske unije (GDPR). Primjena zakona kreće 4. oktobra ove godine.

Šta sve spada pod lične podatke?

Novi propis jasno kaže: lični podaci nisu samo ime i prezime. Tu ulaze i IP adrese, e-mailovi, pa i otisci prstiju koji se koriste, recimo, na radnim mjestima za evidenciju prisustva.

Građani po prvi put dobijaju i pravo na tzv. “zaborav” – mogu tražiti da se njihovi podaci obrišu ako ne postoji zakonski osnov za njihovo čuvanje.

Kazne paprene

Profesorica dr. Marija Boban na seminaru u Mostaru istakla je da zakon donosi stroge mjere:

• fizička lica mogu biti kažnjena s 500 KM,
• a pravna lica i do 40 miliona KM ili 4% godišnjeg prometa, zavisno od težine prekršaja.

Zakon jasno obavezuje i javni i privatni sektor da imenuju službenike za zaštitu podataka i da edukuju zaposlenike.

Gdje se najviše griješi?

Česti prekršaji su:

• slanje newslettera bez saglasnosti korisnika,
• korištenje biometrijskih podataka zaposlenih bez njihovog pristanka,
• videonadzor bez jasne oznake i pravnog temelja.

Agencija za zaštitu ličnih podataka dobit će ovlasti da sve to kontroliše i kažnjava.

Ovo su pravila koja već važe u državama članicama EU poput Hrvatske i Slovenije, a od oktobra će se odnositi i na institucije i preduzeća u BiH. Stručnjaci savjetuju – bolje se pripremiti na vrijeme nego plaćati skupe kazne.