Vilma Tunjić Juzbašić, direktorica Mozaik ESG Solutions: ReUseChain.ba – kada poslovanje postaje i profitabilno i odgovorno
Održivo poslovanje uvjet je opstanka u svijetu u kojem resursi postaju sve dragocjeniji, a odgovornost prema zajednici mjerilo uspjeha. Dok europske i svjetske kompanije već godinama oblikuju svoje modele po ESG principima, domaće tek otkrivaju da upravo u održivosti leži i konkurentnost i povjerenje tržišta.
O tome gdje se naša zemlja nalazi na toj mapi i kako jedan digitalni alat može pokrenuti pravu malu revoluciju, razgovarali smo s Vilmom Tunjić Juzbašić, direktoricom Mozaik ESG Solutions.
O spremnosti i iskoracima
Održivost u poslovnom svijetu odavno je ozbiljan poslovni adut. Koliko su kompanije u BiH spremne da to prihvate i primijene?
„Iz mog iskustva, kompanije u BiH sve više shvataju da održivo poslovanje nije samo pitanje reputacije, već i prilika za veću konkurentnost i dugoročni opstanak. Nažalost, još uvijek kaskamo za europskim standardima, kada je riječ o pravnom okviru, a ni edukacije zaposlenih o ESG i SDG principima nisu na zadovoljavajućem nivou.
Ipak, imamo primjere koji pokazuju da se stvari pomjeraju u dobrom smjeru. Jedna domaća tekstilna kompanija već je uvela digitalni pasoš za svoje proizvode i u tom sektoru se sve češće primjenjuju i modeli reciklaže i upcyclinga tekstila, što je značajan iskorak ka transparentnosti i održivosti. U energetskim sektorima sve je više ulaganja u alternativna goriva i efikasnije tehnologije, dok farmaceutska industrija pravi prve korake kroz izvještavanje o održivosti i usklađivanje sa međunarodnim standardima. Ovo su samo neki od pozitivnih primjera, koje predvode naše najveće i najuspješnije kompanije.
Generalno gledano, spremnost kompanija u BiH je raznolika – od onih koje već ozbiljno primjenjuju ESG principe i postaju primjeri dobre prakse, do onih koje tek počinju shvatati da bez usklađivanja s međunarodnim standardima rizikuju gubitak investitora, partnera i kupaca. Ono što je sigurno jeste da održivost više nije opcija, nego uvjet poslovanja – pitanje je samo koliko će brzo domaće kompanije uspjeti uhvatiti korak s globalnim trendovima.“
O sličnostima i razlikama
Je li primjetna razlika u ovom segmentu između domaćih kompanija i velikih internacionalnih kompanija koje posluju u našoj zemlji?
„Razlika je itekako primjetna. Strane kompanije koje posluju u BiH obično mnogo brže i ozbiljnije primjenjuju ESG standarde i principe jer dolaze iz sistema gdje ih na to obavezuje zakonska regulativa i usvojene direktive, ali i očekivanja tržišta. Njihove centrale zahtijevaju strogo izvještavanje i usklađenost s međunarodnim pravilima, pa se ta disciplina automatski prenosi i na poslovanje kod nas.
Kod domaćih kompanija taj proces ide sporije. One se prilagođavaju postepeno i još uvijek posluju u okruženju koje nema dovoljno razvijen ESG pravni okvir. To znači da se na ESG ne gleda uvijek kao na priliku, nego često kao na nešto što se može odgoditi.
Osim toga, zbog sve veće pažnje na vjerodostojnost izvještaja o održivim praksama i rizika od „greenwashinga“, internacionalne kompanije često uvode i dodatne interne kontrole i standarde. Upravo ta kombinacija regulatornog pritiska i reputacijskog rizika pravi razliku u brzini i kvalitetu primjene ESG principa između internacionalnih i domaćih firmi.“
O suštini cirkularne ekonomije
Cijeli svijet prelazi na cirkularnu ekonomiju, gdje smo mi?
„Važno je naglasiti da cirkularna ekonomija nije isto što i reciklaža jer se često ta dva pojma poistovjećuju. Cirkularna ekonomija je mnogo širi koncept i podrazumijeva odvajanje ekonomskog rasta od potrošnje resursa, odnosno teži „zero waste“ ekonomiji. Umjesto linearnog modela „uzmi–iskoristi–odbaci“, cirkularna ekonomija se zasniva na principima „smanji – popravi – ponovo upotrijebi – recikliraj“ (reduce – repair – reuse – recycle). Reciklaža je važna, ali ona je samo posljednja faza u životnom ciklusu proizvoda. Suština cirkularne ekonomije je u prevenciji — u tome da spriječimo nastanak otpada i zagađenja u svim fazama životnog ciklusa.
Ako pogledamo naš kontekst, nažalost ovaj koncept je još uvijek na samim počecima. Tek se posljednjih godina sve češće spominje, ali njegova dosljedna primjena u praksi i dalje izostaje. Potpisivanjem Zelene agende za Zapadni Balkan, 2020. godine u Sofiji, BiH se obavezala da će djelovati u pet ključnih oblasti: klimatska neutralnost, cirkularna ekonomija, biodiverzitet, smanjenje zagađenja i održiva poljoprivreda. To znači da bi upravo cirkularna ekonomija trebala biti jedan od državnih prioriteta.
Ipak, realnost je da se i dalje suočavamo s ozbiljnim izazovima. Gotovo 95% otpada i dalje završava na deponijama, što je ogroman problem — ne samo za okoliš nego i za naše zdravlje.
Europska direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) dodatno nas guraju u smjeru odgovornog ESG poslovanja. Dok ESG daje okvir i principe, cirkularna ekonomija je zapravo alat kojim se ti principi ostvaruju u praksi.
Dobar primjer nam dolazi iz Slovenije, koja je još 2016. godine usvojila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju i već ostvarila značajan napredak i u reciklaži i u zelenim nabavkama. BiH, nažalost, takav dokument još uvijek nema, ali Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uz podršku UNDP-a radi na pripremi Mape puta za cirkularnu ekonomiju kao strateškog dokumenta koji će voditi proces tranzicije.
Vidljivo je da nam, da bi se tranzicija ubrzala, trebaju jasni planovi, stimulativne mjere i — ne manje važno — veća politička volja.“
O važnosti ReUseChain platforme
ReUseChain.ba nova je digitalna platforma sa potpisom Fondacije Mozaik u partnerstvu sa Sparkasse bankom. Kako je nastala ideja za nju, koje ime stoji iza nje i šta je bila glavna motivacija?
„ReUseChain.ba nastala je iz jasne vizije Fondacije Mozaik – da Bosna i Hercegovina napravi iskorak ka cirkularnoj ekonomiji i da resurse koristimo duže, pametnije i odgovornije. Željeli smo ponuditi kompanijama konkretan alat koji će im olakšati prelazak na održivije modele poslovanja i pokazati da otpad može imati dodatnu vrijednost.
Primjerice, materijal koji jednoj firmi u Mostaru više nije potreban može postati vrijedan resurs za kompaniju u Banjoj Luci. Na taj način otpad prestaje biti problem i postaje prilika: mogućnost dodatnog prihoda, smanjenje troškova te mjerljiv doprinos smanjenju CO₂ za ESG izvještavanje.
Upravo kao odgovor na ove izazove Fondacija Mozaik je, u partnerstvu sa Sparkasse Bank BH, razvila prvu domaću B2B digitalnu platformu za trgovinu sekundarnim sirovinama. Na makro nivou, ona pomaže da privreda postane otpornija, manje zavisna od novih sirovina i otvorenija za inovacije, dok u isto vrijeme gradi kulturu održivosti i odgovornosti prema budućim generacijama.“
O malim koracima ka poslovnoj otpornosti
Kako to sve zajedno funkcionira u praksi? Šta kompanije dobijaju registracijom i koje vrste sirovina se mogu razmjenjivati?
„ReUseChain.ba je B2B digitalna platforma koja kompanijama omogućava da kreiraju oglase za prodaju ili potražnju sirovina. Na taj način firme se direktno povezuju i pronalaze partnere; ono što je za jedne višak postaje drugima vrijedan resurs. Svaka transakcija se pritom bilježi i kroz nivo uštede CO₂, pa kompanije imaju jasan uvid u svoj doprinos smanjenju emisija i zaštiti okoliša.
Trenutno je moguće oglašavati razmjenu u deset kategorija sekundarnih sirovina, uključujući plastiku, elektronski i metalni otpad, drvo, staklo, poljoprivredni i prehrambeni otpad, papir, tekstil i gume. Platforma omogućava ne samo smanjenje troškova odlaganja i stvaranje ekonomske vrijednosti, već i jačanje poslovne otpornosti — male firme se mogu udruživati u klastere, kao što su to vulkanizeri ili staklarske radnje, te zajedno prodavati otpad otkupljivačima.“
O benefitima razmjene
Ko može da se uključi i kako se ostvaruje ta trgovina ili možda je ispravnije reći robna razmjena između kompanija?
„Na ReUseChain.ba se mogu registrovati sve kompanije u BiH – bilo da su d.o.o., obrti ili samostalni preduzetnici. Registracija je besplatna i namijenjena isključivo pravnim licima.
Besplatni paket omogućava objavu oglasa i osnovne statistike. Za firme kojima je to dovoljno, to je jednostavan način da testiraju platformu bez troškova. Za one kojima trebaju naprednije mogućnosti — veći broj oglasa i detaljne analitike koje su važne za ESG izvještavanje — dostupni su Standard i Premium paketi.
Sam proces razmjene je vrlo jednostavan: kompanija postavi oglas ako ima višak sirovina koje želi ponuditi ili objavi potražnju za materijalom koji joj je potreban. Oglasi su transparentni i dostupni svim korisnicima, a Premium članovima omogućena je i direktna komunikacija s partnerima. Na taj način ReUseChain.ba povezuje kompanije i olakšava razmjenu sirovina, pretvarajući višak jednih u priliku za druge.“
O mjerljivim koristima za kompanije
Koje su ključne koristi koje komunicirate prema kompanijama kampanjom za ovu platformu? Šta se kompanijama pokazalo važnim — je li to smanjenje troškova, mogućnost dodatnog prihoda ili poboljšanja ESG izvještaja (za kompanije kojima je to mandatorno)?
„Sve tri navedene koristi — smanjenje troškova, mogućnost dodatnog prihoda i poboljšanje ESG izvještaja — pokazale su se kao ključni razlozi zbog kojih kompanije žele biti dio platforme.
Registracijom na ReUseChain.ba kompanijama je omogućeno da višak materijala i otpad pretvore u vrijedne resurse, čime istovremeno pozitivno djeluju na okoliš, smanjuju troškove poslovanja, ostvaruju dodatne izvore prihoda i mjere svoj doprinos smanjenju emisija CO₂. Ovakav pristup ne samo da olakšava izradu ESG izvještaja — što je posebno značajno za kompanije koje izvoze u Europsku uniju — već i pokazuje da su te firme ekološki odgovorne, što ih automatski čini privlačnijim partnerima i investitorima.
Nedavna istraživanja jasno pokazuju da globalni investitori preferiraju kompanije sa održivim praksama, pa zašto ne bismo i bh. kompanije učinili konkurentnim u tom smislu? Pored ponovne upotrebe sirovina, željeli smo dodatno podstaći međusobnu saradnju među firmama, otvarajući prostor za inovacije i razvoj novih eko-proizvoda od sekundarnih materijala.“
O potencijalima platforme
Šta vam dosadašnji odziv kompanija govori o potencijalu koji ReUseChain.ba ima na tržištu?
„Dosadašnja zainteresiranost kompanija jasno pokazuje da je tržištu ovakvo rješenje bilo potrebno. Iako je platforma zvanično pokrenuta krajem juna ove godine na uspješnom Business forumu, već se registrovalo oko 100 kompanija, što vidimo kao snažan signal povjerenja i spremnosti firmi da istraže nove modele upravljanja resursima.
Veliku ulogu u tome ima i partnerstvo sa Sparkasse Bankom, koja je i sama duboko posvećena održivosti. Dovoljno je spomenuti da 77% njihovih poslovnica koristi zelenu energiju, da četvrtinu voznog parka čine električna vozila i da su u više poslovnica instalirane fotonaponske elektrane. Upravo ta dosljednost u praksi daje dodatni kredibilitet ReUseChain.ba i šalje jasnu poruku tržištu da nije riječ samo o projektu, već o pokretu ka održivosti koji ima ozbiljnu podršku. Sparkasse Banka, kroz svoj portfelj klijenata, aktivno podstiče kompanije da se okreću održivom poslovanju, što dodatno jača efekat cijele priče.
Sve to zajedno potvrđuje da ReUseChain.ba ima realan potencijal da postane ključni digitalni instrument za razvoj cirkularne ekonomije u BiH — posebno rastom broja firmi na platformi i dodatnim osnaživanjem njene vidljivosti kroz podršku strateških partnera.“
O zainteresiranim industrijama
Kojim industrijama je platforma ReUseChain.ba najzanimljivija, sudeći po dosadašnjim prijavama?
„Na osnovu dosadašnjih oglasa na platformi, najviše interesa pokazale su kompanije iz tekstilne i metalne industrije, kao i oglašivači korištenih guma. Ove kompanije čine većinski udio po broju oglasa na platformi, što pokazuje da su firme iz ovog sektora prve prepoznale benefite koje ReUseChain.ba donosi. Time jasno izražavaju želju za ekološki odgovornim poslovanjem, pružajući priliku drugim kompanijama da ostvare koristi kroz značajne uštede.“
O stvarnom smanjenju otpada
Koliko ovakva digitalna rješenja mogu doprinijeti smanjenju otpada, emisija CO₂ i očuvanju resursa, ali i širenju svijesti o odgovornom poslovanju?
„Kada smo kreirali ReUseChain.ba, ideja je bila da to ne bude samo platforma za trgovinu sekundarnim sirovinama, nego digitalni alat koji zaista pravi razliku. Svaka uspješna razmjena znači da je manje otpada završilo na deponiji i da je iskorišteno manje novih resursa — što direktno smanjuje i emisije CO₂.
Ali nismo željeli stati samo na praktičnom dijelu. Podjednako nam je važno i da podignemo svijest o tome zašto su ovakve prakse bitne. Zato na platformi nudimo i dodatne sadržaje — ESG rječnik, vodiče, blogove — kroz koje firme mogu naučiti, inspirisati se i pronaći nove načine da unaprijede poslovanje. Na taj način spajamo korisno i edukativno: kompanije ostvaruju ekonomsku korist, a istovremeno zajedno gradimo kulturu odgovornog poslovanja.“
O malim i velikim koracima
Ponekad se čini da sav teret očuvanja i/ili popravljanja životne sredine prebacujemo na kompanije, posebno velike proizvođače, kao da mi, obični ljudi ne proizvodimo okruženju jednako veliku štetu. Ima li za obične ljude neki ReUseChain.ba?
„Iza svake kompanije stoje ljudi i upravo naši svakodnevni izbori ostavljaju trag na prirodu i kvalitet života budućih generacija. ReUseChain.ba jeste platforma namijenjena firmama, ali u svojoj suštini podsjeća da cirkularna ekonomija počinje od nas pojedinaca.
Ako mi u svakodnevnom životu odvajamo otpad, biramo reciklirane proizvode, koristimo višekratne vrećice i smanjujemo ambalažu — šaljemo poruku da je promjena moguća i da smo je spremni živjeti. To možda izgledaju kao mali koraci, ali upravo oni grade kulturu odgovornosti i inspirišu druge da nam se pridruže.
Na kraju, održivost nije samo poslovna strategija, nego vrijednost koju zajedno gradimo — pojedinci, kompanije i društvo u cjelini.“
O ulozi svakog pojedinca
Kakvu viziju cirkularne ekonomije u BiH u narednih 5–10 godina imate? Koje bi promjene u poslovnoj kulturi i zakonodavstvu pomogle da se ovaj proces ubrza?
„Vjerujemo da promjena počinje od pojedinca, ali da njeni pravi efekti nastaju tek onda kada postane naš način života. Ako svako od nas mijenja navike i razmišlja o odgovornom korištenju resursa, već smo na pola puta ka cirkularnoj ekonomiji.
Da bi tranzicija bila brža, potrebne su i promjene u poslovnoj kulturi koje trebamo podsticati. Naše kompanije moraju biti otvorene za inovacije, zagovarati cirkularni model kao dio dugoročne strategije i biti spremne na saradnju unutar industrija i između sektora.
Ključnu ulogu ima i zakonodavni okvir. U BiH još uvijek nemamo usvojenu Mapu puta za cirkularnu ekonomiju, iako postoje inicijative i nacrti u izradi. Upravo je usvajanje tog dokumenta neophodno da bismo dobili sistemski pristup — jasan plan, prioritete i finansijske mehanizme koji će kompanijama olakšati ulaganja u održive prakse i primjenu ESG principa. Što se brže ovaj dokument usvoji, to ćemo brže moći izgraditi temelje za konkurentniju i otporniju privredu.
Naša vizija je da BiH u narednih 5–10 godina postane zemlja u kojoj cirkularna ekonomija nije dodatak, nego standard poslovanja. Zemlja u kojoj otpad postaje resurs, inovacije postaju pokretač, a održivost zajednička vrijednost.
I zato bih poslala jednu jasnu poruku na kraju: cirkularna ekonomija ne dolazi „sutra“ - ona počinje danas, sa svakim od nas. Na nama je da odlučimo hoćemo li biti posmatrači ili učesnici u toj promjeni.“