HNK bilježi stabilan rast turizma, strani turisti čine preko 70 posto dolazaka

Nažalost, kako ističe Maslać, ne posjeduju konkretne podatke koliko su se turisti zadržavali, a imaju samo podatke gostiju koji prijave svoj boravak u HNK.

Prema podacima kojima raspolaže Turistička zajednica HNK, veliki je udio stranih turista u tom kantonu. To su, prije svega, gosti iz Hrvatske i Srbije, a nakon toga dolazi Poljska, Turska i Saudijska Arabija.

"Možemo reći da je postotak dolazaka i noćenja stranih turista u HNK preko 70 posto. Oni tu ostaju približno oko dva dana, ali ponovno napominjem, puno je sive zone i na to ćemo staviti naglasak u ovoj godini kako bismo skupa s novoosnovanim turističkim zajednicama, ali i drugim nadležnim institucijama radili na sprječavanju te sive zone koja nam odnosi puno statističkih pokazatelja. Svima nam je cilj imati točne i validne pokazatelje turističkog prometa", istaknuo je Maslać.

Dodao je kako postoji puno onih koji ne koriste službenu aplikaciju "Prijava.ba" za prijavu gostiju, a uredno plate sve obaveze, ali ima i onih koji ne plate nikakvu obavezu, a primaju goste.

"Ne bih detaljno ulazio u broj onih koji su boravili ovdje, ali mogu reći kako iz godine u godinu bilježimo lagani rast, a mislim da ćemo i u ovoj godini koja je pred nama imati neke konkretnije podatke i pokazatelje", rekao je Maslać.

Naglasio je kako se Turistička zajednica HNK već počela pripremati za novu sezonu, a njen plan bit će usmjeren prema novim emitivnim tržištima i angažmanu u unaprjeđenje svoje ponude.

"Pokušat ćemo produžiti sezonu, ulagati u manifestacije i sadržaje kroz cijelu godinu da se sezona pomiče i produžuje iza ljetnih mjeseci što definitivno može dovesti do povećanih turističkim rezultatima kako u proljeće, tako i na jesen. Fokus će nam biti i na višednevnim posjetama tako da onim ljudima koji dolaze omogućimo da u HNK produže boravak. Radit ćemo i na povećanju dolazaka i noćenja stranih gostiju, a u tome će nam pomoći i naše novoosnovane turističke zajednice koji djeluju na području grada Mostara i općina Međugorje, odnosno Čitluk, Neum i Ravno. Radit ćemo na tome da i druge općine i gradovi osnuju svoje turističke zajednice jer samim time vraćamo 70 posto ukupnih prihoda na lokalnu razinu i mislim da je to dobar pokazatelj i dobar put", rekao je Maslać.

Kao ključne prioritete u 2026. godini naveo je digitalnu transformaciju u turizmu, diversifikaciju turističkog proizvoda, odnosno proširenje ponude izvan Mostara, Međugorja i Neuma, koji su nositelji razvoja turizma i najviše posjećeni.

"Naravno, radit ćemo i na unaprjeđenju kvalitete boravka turista i infrastrukture, povećati međunarodne vidljivosti destinacija i jačati partnerstva s lokalnim sektorom i EU projektima", zaključio je Maslać, prenosi Fena.