Njemačka digla minimalac: Radnici iz BiH mogu dobiti 100-150 eura više

Riječ je o jednoj od najvećih promjena na tržištu rada posljednjih godina, koja bi trebala poboljšati položaj oko četiri miliona zaposlenih, odnosno gotovo deset posto radne snage.

Najviše koristi od povećanja imaće radnici u sektorima niskih plata – ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, logistici i skladištenju. Sindikati i vlasti poručuju da će veća satnica ojačati kupovnu moć i smanjiti rizik od siromaštva među zaposlenima, posebno onima koji rade puno radno vrijeme za minimalac.

S druge strane, mali poduzetnici upozoravaju na rast troškova. Ugostitelji i proizvođači ističu da će, ako pomoćne radnike plaćaju skoro 14 eura po satu, morati povećavati i plate kvalificiranim radnicima, što mnogi teško mogu izdržati. Zbog toga se očekuje poskupljenje hrane i pića, ali i pritisak na profitabilnost manjih firmi.

U poljoprivredi su zabrinutosti još izraženije. Sezonski rad, ionako opterećen visokim troškovima i birokratijom, postaje skuplji, a neki proizvođači procjenjuju da će ih nova satnica godišnje koštati i desetine hiljada eura više. Ekonomisti upozoravaju da bi dio firmi mogao reagovati smanjenjem broja zaposlenih ili radnih sati.

Za radnike iz Bosne i Hercegovine, kojih je mnogo upravo u sektorima obuhvaćenim minimalnom platom, povećanje znači konkretnu pomoć. Mnogi će mjesečno imati 100–150 eura više, što olakšava plaćanje stanarine, režija i slanje novca porodici u BiH. Ipak, među migrantima postoji bojazan da bi poslodavci mogli nadoknaditi troškove kroz manje sati ili ukidanje dodataka.

Povećanje minimalne satnice tako donosi jasnu korist dijelu zaposlenih, ali istovremeno otvara pitanja o dugoročnoj održivosti za mala preduzeća, rastu cijena i stabilnosti radnih mjesta. Koliki će biti stvarni efekti, pokazaće naredni mjeseci na tržištu rada.