Kolačići i privatnost

Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našem sajtu, analizirali promet i prilagodili sadržaj. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na korištenje svih kolačića. Saznajte više

PočetnaVijestiRast u regiji dvostruko jači nego u EU: BiH u sredini kolone

Rast u regiji dvostruko jači nego u EU: BiH u sredini kolone

Prema prognozama koje je objavila Europska komisija, zemlje Jadranske, odnosno Adria regije u narednim godinama trebale bi bilježiti znatno brži ekonomski rast od prosjeka Europske unije. Ipak, iako je Bosna i Hercegovina dio tog pozitivnog trenda, stručnjaci upozoravaju da napredujemo ali presporo.
AUTOR:Mersa Sejfic-Mujanovic
31.01.2026
Rast u regiji dvostruko jači nego u EU: BiH u sredini kolone

Kumulativni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u razdoblju od 2024. do 2026. godine u Adria regiji procjenjuje se na više od devet posto, dok će prosjek EU-a u istom razdoblju iznositi tek nešto više od četiri posto. Upravo zbog toga se ovaj dio Evrope sve češće opisuje kao motor ekonomskog rasta kontinenta, u trenutku kada najveće ekonomije bilježe stagnaciju ili vrlo slab oporavak.

Najveći rast u regiji, prema prognozama, očekuje se u Srbiji, zatim u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koja se svrstava među najuspješnije članice EU u postpandemijskom periodu. Bosna i Hercegovina, zajedno sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, također bi trebala rasti brže od prosjeka Unije, ali sporije od susjeda. Za BiH se procjenjuje kumulativni rast BDP-a od 7,9 posto do 2026. godine.

Glavni pokretač ovog rasta u regiji je domaća potrošnja, odnosno povećanje osobne potrošnje građana. U kontekstu mogućih globalnih poremećaja, poput uvođenja novih carina i slabljenja izvoza prema SAD-u, upravo unutrašnja potražnja ostaje jedan od rijetkih stabilnih oslonaca evropskog rasta.

Hrvatski ekonomist Branimir Perković objašnjava za Večernji list da je snažniji rast manje razvijenih zemalja očekivan i poznat ekonomski fenomen. Riječ je o tzv. konvergenciji, procesu u kojem slabije razvijene ekonomije rastu brže od bogatijih, barem u početnoj fazi. Međutim, upozorava da visoke stope rasta nisu dovoljne same po sebi.

Ključni problem Bosne i Hercegovine, kako ističu i stručnjaci i Evropska komisija, ostaje politička nestabilnost i institucionalna nefunkcionalnost. Bez efikasnog pravosuđa, sigurnosti vlasničkih prava i stabilnog regulatornog okvira, investicije izostaju ili dolaze sporije nego u susjedne zemlje.

Iako će BiH rasti brže od prosjeka EU-a, upozorava se da je taj tempo nedovoljan da se smanji duboki jaz u životnom standardu. Nezaposlenost bi trebala ostati iznad 12 posto, dok će rast osobne potrošnje biti slabiji nego u ostatku regije. Drugim riječima ekonomija ide naprijed, ali politika i institucije je stalno usporavaju.