Amela Muftić, direktorica Halcom d.o.o. Sarajevo: Digitalno znači sigurnije, profesionalnije, brže, ali i zelenije

Šta je to što Halcom izdvaja od ostalih sličnih kompanija na našem tržištu, šta je njegova lična karta, kao i koji su to proizvodi i usluge koje nudi, u intervjuu za Poslovne novine otkrila je direktorica Amela Muftić.

O kreiranju naprednih rješenja

„Halcom zaista nije samo IT kompanija. Mi smo, prije svega, tim ljudi koji znanjem i iskustvom kreira digitalna rješenja koja olakšavaju poslovanje našim klijentima. Lična karta Halcoma leži u agilnoj metodologiji i inovativnom pristupu kroz rješenja koja pojednostavljuju, automatizuju i čine sigurnijim ključne finansijske procese. Naš stručni tim poseduje veliko znanje i iskustvo u finansijskom sektoru, što nam omogućava kreiranje i obezbjeđivanje naprednih rješenja“, kaže direktorica Muftić i dodaje:

„Naš portfolio obuhvata inovativna digitalna rješenja za banke i finansijske institucije, podršku preduzećima u automatizaciji finansijskih procesa i integraciji sistema, efikasne kliring i platne sisteme za centralne banke i kliring kuće, kao i profesionalne usluge, SaaS rješenja i kontinuiranu podršku pri implementaciji i održavanju naših sistema. Halcom je jedno od certifikacionih tijela za izdavanje digitalnih potpisa, koji imaju pravnu validnost u elektronskom poslovanju.“

 O kompaniji, ali brojevima

Da se priča o Halcom kompaniji priča brojevima, kako bi ona izgledala?

„Halcom je osnovan 1992. godine u Sloveniji, a danas Halcom grupu čini Halcom Beograd, Halcom Ljubljana, Halcom Sarajevo i Insite u Zagrebu, sa više od 160 zaposlenih. Halcom rješenja prisutna su na pet tržišta, koriste ih dvije centralne banke i klirinške kuće, više od 50 banaka i oko 200.000 kompanija. Ovi pokazatelji potvrđuju kontinuirani rast i stabilnu poziciju kompanije na domaćem i međunarodnom tržištu.“

O pojednostavljenju procesa

Halcom rješenja omogućavaju preduzećima da automatiziraju plaćanja i upravljaju likvidnošću. Na koji način taj cijeli sistem zapravo funkcionira i koja im sve rješenja pružate?

„Naša rješenja omogućavaju klijentima da u realnom vremenu prate tok novca i optimizuju finansijske tokove. Naš je fokus na pojednostavljenju poslovnih procesa - nastojimo kompleksne finansijske operacije učiniti jednostavnijim, sigurnijim i efikasnijim. Upravo iz tog pristupa razvijamo proizvode koji povezuju bankarske i interne sisteme kompanija, omogućavaju automatizaciju plaćanja, bolju kontrolu likvidnosti i značajno smanjenje manuelnog rada. Rezultat je brži, transparentniji i pouzdaniji sistem upravljanja finansijama koji klijentima daje veću kontrolu i više prostora za strateško donošenje odluka.“

O skalabilnosti i fleksibilnosti

Nerijetko u javnom prostoru čujemo da je digitalna transformacija operativnih procesa nužnost. Kako ona (transformacija) direktno utječe na skalabilnost poslovanja jedne kompanije?

„Naravno da digitalna transformacija omogućava kompanijama da budu skalabilnije jer automatizacija smanjuje zavisnost od ručnih procesa i ubrzava donošenje odluka. U savremenom poslovnom okruženju promjene su česte i brze, pa kompanije moraju naučiti da se jednako brzo prilagođavaju novim regulatornim zahtjevima, tržišnim kretanjima i očekivanjima klijenata. Upravo tu digitalizacija pravi razliku – automatizovani i integrisani sistemi omogućavaju fleksibilnost, lakše prilagođavanje promjenama i brži rast.“

O (ne)spremnosti za digitalizaciju

Šta je, prema onome što je Vaše vlastito iskustvo, trenutno najveća kočnica bržoj digitalnoj transformaciji u našoj zemlji – da li je to zastarjela legislativa, strah od promjena ili nedostatak infrastrukture?

„Iskreno, najveće prepreke su zapravo kombinacija svega navedenog. Pravni okvir u određenim segmentima ne prati uvijek dinamiku tehnološkog razvoja, što, razumljivo, stvara jednu vrstu neizvjesnosti i usporava implementaciju savremenih rješenja. Tačno je da se infrastruktura stalno unapređuje, ali i dalje postoje razlike u stepenu digitalne spremnosti između različitih sektora i institucija.

Ako se mora precizno naglasiti šta je najveća kočnica, mislim da ona nije tehničke prirode, da je više organizacijska i mentalitetska. Strah od promjena, nedovoljno razumijevanje koristi digitalizacije i percepcija da je riječ o trošku, a ne investiciji, često odgađaju odluke. Digitalna transformacija je zapravo promjena načina razmišljanja i poslovne kulture, a to je proces koji zahtijeva vrijeme i edukaciju. Edukacija i praktična iskustva ključ su za prevazilaženje svih barijera. Kada kompanije vide konkretne rezultate, digitalizacija će postati strateški alat rasta.“

O educiranju tržišta

Mogu li se kompanije poput Halcoma postaviti, na neki način, kao edukatori tržišta? Na koji način i u kojoj mjeri je Vaša uloga savjetodavna?

„Apsolutno. Trudimo se klijentima približiti kompleksne teme digitalizacije na jasan i praktičan način, kroz kontinuiranu savjetodavnu podršku i otvorenu komunikaciju. Aktivno učestvujemo na stručnim konferencijama, panelima i industrijskim događajima, gdje dijelimo znanja, primjere iz prakse i iskustva sa različitih tržišta. Na taj način doprinosimo širenju svijesti o aktuelnim promjenama, regulatornim novostima i trendovima u digitalnom poslovanju, ali i predstavljamo nova Halcom rješenja razvijena u skladu s tim promjenama. Edukaciju tržišta vidimo kao ključni dio uspješne digitalne transformacije i, usuđujem se reći, dugoročnog partnerstva sa klijentima.“

O prednostima međunarodne prisutnosti

Međunarodna ste kompanija. Koliko Vam ta činjenica u domaćim uvjetima olakšava poslovanje?

„Međunarodno iskustvo nam daje pristup globalnim standardima i inovacijama, što olakšava implementaciju najboljih praksi u Bosni i Hercegovini. Poslujući na više tržišta, imamo priliku pratiti različite regulatorne okvire i modele digitalne transformacije, pa nam je lakše ta znanja prenijeti i prilagoditi u našoj zemlji, kada se za tim pojavi potreba, naravno.

Međunarodna dimenzija omogućava bržu adaptaciju na promjene na tržištima. Kada se nešto novo pojavi, primjera radi u BiH, mi već imamo praktično iskustvo implementacije iz druge zemlje u kojoj poslujemo, što domaćim klijentima skraćuje vrijeme prilagođavanja i smanjuje rizik. I to je jedan od načina na koji međunarodna pozicija predstavlja operativnu vrijednost za naše partnere u BiH.“

O razlikama privatnog i javnog sektora

Postoji li razlika u percepciji digitalizacije između javnog i privatnog sektora u BiH – ko brže prihvata činjenicu da je digitalizacija investicija, a ne trošak?

„Privatni sektor uglavnom brže prihvata digitalizaciju jer je usmjeren na optimizaciju, efikasnost i konkurentnost i digitalizaciju češće posmatraju kao stratešku investiciju koja donosi mjerljive rezultate i dugoročnu vrijednost. S druge strane, javni sektor ponekad sporije implementira promjene, ali ne zbog nerazumijevanja značaja digitalizacije, već prvenstveno zbog složenih regulatornih okvira, procedura javnih nabavki i višeslojnih sistema odlučivanja. Procesi su nerijetko i formalno zahtjevniji i podložni većem stepenu kontrole, što usporava dinamiku promjena. Ipak, sve je više inicijativa koje imaju za cilj unapređenje digitalnih servisa i povećanje transparentnosti, što mene lično jako raduje.“

O vezi digitalnog potpisa i rasta kapitala

Digitalni potpis i certifikati postaju žila kucavica modernog poslovanja. Koliko je njihova masovna primjena ubrzala obrt kapitala kod Vaših klijenata? Raspolažete li tim informacijama?

„Da, masovna primjena digitalnih potpisa značajno je ubrzala obrt kapitala kod naših klijenata. Sve veći broj kompanija danas ih koristi kao standardni dio poslovanja jer su digitalni potpis i elektronska identifikacija postali neophodni za brzo i efikasno funkcionisanje savremenih procesa. Kako se njihova primjena širi, raste i povjerenje korisnika – digitalno potpisivanje se sve više doživljava kao siguran, pouzdan i pravno validan način zaključivanja poslova. Time se skraćuje vrijeme potrebno za odobravanje i realizaciju transakcija, smanjuju administrativni zastoji i omogućava brže donošenje poslovnih odluka.“

O značaju Halcom rješenja za banke

Kako i u kojoj mjeri Halcomova rješenja pomažu domaćim, ali i stranim bankama koje posluju na našem tržištu, da transformiraju svoje interne procese iz pasivnih u proaktivne modele rasta, ako ih posmatramo u kontekstu personalizacije usluga za klijente?

„Naša rješenja omogućavaju bankama personalizaciju usluga prema potrebama klijenata, čime se poboljšava korisničko iskustvo i ubrzava rast. Danas sve više banaka i finansijskih institucija traži načine da svoja rješenja prilagode što boljem korisničkom iskustvu i zadovoljnim klijentima. Mi im u tome pomažemo upravo svojim platformama, pružajući im fleksibilne i skalabilne alate koji omogućavaju brzu adaptaciju proizvoda i servisa prema stvarnim potrebama. Sve informacije o kojima govorimo dostupne su i vrlo jasno posložene na web stranici www.halcom.ba.“

O značaju digitalizacije za MSE

MSE su kičma naše ekonomije, ali sa često ograničenim resursima za IT. Na koji način digitalna rješenja mogu, (i mogu li zaista) uvjetno rečeno, izjednačiti teren i omogućiti i malim domaćim firmama da se brže integriraju u globalne lance snabdijevanja i poslovanja?

„Digitalna rješenja omogućavaju im da smanjenje administrativnih prepreka, automatizaciju procesa i povezivanje sa globalnim partnerima bez velikih ulaganja u infrastrukturu. Na taj način male firme mogu konkurisati u međunarodnim lancima snabdijevanja i poslovanja, brže se prilagođavati promjenama tržišta i razvijati svoje poslovanje, što ranije nije bilo jednostavno niti dostupno.“

O ESG standardima

Digitalna transformacija donosi i poboljšanje ESG standarda. Koliko kompanija na čijem ste čelu kroz paperless rješenja pomaže kompanijama da postanu zelenije, a koliko je i sama zelena?

„Naša paperless rješenja razvijamo tako da pomažu klijentima da smanje upotrebu papira i unaprijede ESG standarde u svojim procesima. Kao kompanija, i sami težimo zelenijoj digitalizaciji – kontinuirano radimo na tome da naši sistemi budu energetski efikasni i da minimalizujemo ekološki otisak, dok proizvode razvijamo u pravcu održivosti i odgovornog poslovanja.“

O digitalizaciji i smjeni generacija

I za kraj, mada nije najmanje važno: Kako, prema Vašem iskustvu, generacijska smjena u menadžmentu bh. kompanija utječe na brzinu usvajanja (n)ovih tehnologija? Koje su ključne razlike u načinima na koje seniori i mladi lideri vide digitalizaciju?

„Mlađi lideri prirodno prihvataju nove tehnologije i traže inovativna rješenja, dok seniori ponekad pristupaju promjenama opreznije. Živimo u dobu u kojem digitalizaciju i razvoj tehnologije jednostavno ne možemo zaobići, pa kompanije moraju stalno pratiti nove trendove i prilagođavati se. Najuspješniji rezultati se postižu kada iskustvo i znanje seniora kombinuju sa otvorenošću i agilnošću mladih lidera, čime se omogućava brže i efikasnije usvajanje inovacija.“