Šta ukidanje građanskog dohotka u Njemačkoj znači za radnike s Balkana

Odluka njemačkog Bundestaga da ukine dosadašnji građanski dohodak (Bürgergeld) i uvede novi, znatno strožiji sistem osnovnog garantovanog dohotka izazvala je zabrinutost među radnicima iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona koji žive i rade u Njemačkoj. Ipak, važno je razjasniti da ova reforma ne pogađa sve jednako.

Za većinu radnika iz dijaspore koji imaju stabilan posao i redovna primanja, osnovna pravila ostaju nepromijenjena. Novi zakon prije svega je usmjeren na one koji duže vrijeme zavise od državne socijalne pomoći.

Radnici iz BiH koji imaju stalni posao sa punim radnim vremenom, uredno primaju platu i plaćaju poreze i doprinose, u potpunosti su izvan ovih promjena. Njihovi ugovori o radu i radnička prava ostaju nepromijenjeni, a reforma socijalnog sistema se na njih ne odnosi.

Čak i ako takav radnik izgubi posao, postoji zaštita kroz naknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld I). Ukoliko je radio najmanje 12 mjeseci i uplaćivao osiguranje za nezaposlenost, može primati ovu naknadu koja obično traje do godinu dana i nije dio novog, strožeg sistema socijalne pomoći.

S druge strane, promjene će najviše pogoditi one koji su dugoročno oslonjeni na tzv. osnovnu socijalnu pomoć (SGB II). To se najčešće odnosi na radnike koji rade skraćeno radno vrijeme ili slabo plaćene poslove, pa im država doplaćuje novac kako bi dostigli minimalna primanja za život.

Prema novim pravilima, centri za zapošljavanje će takve osobe mnogo snažnije pritiskati da prihvate dodatni posao ili pređu na puno radno vrijeme. Ukoliko odbiju ponuđeni posao ili se ne odazovu pozivu na razgovor, prijeti im smanjenje državne pomoći i do 30 posto.

Još stroža pravila odnose se na dugotrajno nezaposlene. Ako osoba izgubi posao i nakon isteka naknade za nezaposlene ne pronađe novi posao, prelazi na osnovnu socijalnu pomoć. U tom slučaju mora prihvatiti gotovo svaku ponuđenu radnu poziciju, jer odbijanje može dovesti i do potpunog ukidanja pomoći.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ušteđevinu i imovinu. Prema novom zakonu, ukida se takozvani “period poštede”, što znači da će osoba koja zatraži socijalnu pomoć morati prvo potrošiti vlastitu ušteđevinu prije nego što dobije novac iz državnog budžeta.

Za dio radnika sa Balkana postoji i dodatni problem u vezi sa boravišnim statusom. Oni koji su u Njemačku došli preko pravila za Zapadni Balkan, gdje je radna viza vezana za konkretnog poslodavca, često gube pravo boravka ako ostanu bez posla, mnogo prije nego što bi mogli koristiti dugotrajnu socijalnu pomoć.

Zbog toga će se novi, stroži sistem prije svega odnositi na državljane BiH koji u Njemačkoj već imaju stalni boravak ili žive u toj zemlji dugi niz godina, pa imaju zakonsko pravo na dugotrajnu socijalnu zaštitu.