Sajam knjige kao motor ekonomije: Kako 100.000 posjetilaca generira milione maraka za lokalnu zajednicu
Ova manifestacija je već gotovo četiri decenije ključna platforma za izdavačku industriju u našoj zemlji i regiji i značajan događaj sa širim ekonomskim uticajem na grad i državu.
Sajamska industrija i ekonomija
Prema riječima Šenaja Avdića, direktora Centra Skenderija, ovogodišnje izdanje donosi ozbiljne organizacijske i strateške iskorake.
„Sajam knjiga nije samo kulturni događaj, već ozbiljna ekonomska platforma. Kroz turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, sajamska industrija u svijetu generira značajne prihode za gradove domaćine i naš je cilj na toj mapi snažnije pozicionirati Sarajevo i kroz kvalitetniji programski sadržaj i veće međunarodno učešće razvijati Sajam kao regionalni centar susreta izdavačke industrije, znanja i poslovnih prilika. Knjiga je početak; platforma koju gradimo ima širi ekonomski i društveni značaj“, istaknuo je Avdić.
Veliki sajmovi snažni su pokretači lokalnih ekonomija. Procjene govore da svaki euro potrošen na organizaciju sajma generira između 5 i 7 eura indirektne ekonomske vrijednosti u drugim sektorima.
Sajmovi koji privuku više od stotinu hiljada posjetilaca, a upravo je takav bio prošlogodišnji Sajam knjiga, stvaraju značajan ekonomski efekat za zajednicu, kako kroz povećanu popunjenost hotela, rast prometa u restoranima i kafićima, povećanu potrošnju u trgovinama, tako i kroz dodatnu potražnju za transportom i logističkim servisima te angažman lokalnih dobavljača, produkcijskih kuća i tehničkih servisa.
„Primijeni li se konzervativna evropska procjena, sajam koji privuče stotinu hiljada posjetilaca može generirati oko 15 miliona eura direktne potrošnje u gradu domaćinu, dodatne indirektne prihode kroz hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, kao i ostale specijalizirane usluge“, pojašnjava direktor Skenderije.
Književni program i regionalne premijere
Ovogodišnje izdanje Sajma bit će najveće do sada i po broju izlagača i broju zemalja učesnica. Novost je i da je broj izložbenih kapaciteta povećan na pet paviljona. Novi paviljon, simbolično nazvan "Kuća znanja", realizuje se u saradnji sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH i Univerzitetom u Sarajevu. U prostoru Doma mladih bit će otvoren i dječiji paviljon „Kuća mašte i snova“.
Program sajma donosi i niz ekskluzivnih promocija i susreta.
Pažnju javnosti izaziva autobiografija Inele Nogić “Miss opkoljenog Sarajeva”, kao i roman “Vječna ljubav” Mirsada Pašovića. Događaj koji se iščekuje je i promocija romana “Safari u Sarajevu” Andreja Nikolaidisa.
Tokom Sajma bit će organiziran i veliki javni trivia kviz inspirisan popularnim TV formatom Potjera, uz gostovanje kviz majstora Deana Kotige.
Regionalni centar kreativne ekonomije
Sajam knjiga u Skenderiji odavno je prevazišao okvire klasične kulturne manifestacije i postao važan segment kreativne ekonomije, sektora koji u EU generira više od 4% ukupnog BDP-a.
„Sajam vidimo kao razvojni projekat koji doprinosi jačanju međunarodne pozicije Sarajeva, ali i Kantona Sarajevo, kao modernog evropskog urbanog centra. U vremenu kada gradovi konkuriraju kroz znanje, inovacije i kreativne industrije, sajamska industrija postaje jedan od ključnih instrumenata urbanog i ekonomskog razvoja. Cilj je da Sajam knjiga pozicioniramo kao stratešku platformu koja povezuje javni sektor, obrazovne institucije, izdavačku industriju i poslovnu zajednicu, stvarajući prilike za investicije, međunarodnu saradnju i razvoj lokalne ekonomije. Dugoročno gledano, želimo da Sajam postane prepoznatljiv regionalni brend Sarajeva, događaj koji promoviše knjigu i znanje“, poručio je Avdić.
Počasni gost 37. izdanja Sajma je Kraljevina Španija.