Novi val poskupljenja na pomolu: Inflacija tek dolazi

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, blokada Hormuškog moreuza i napadi na ključnu energetsku infrastrukturu već su izazvali ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata. Posljedice se sve snažnije osjećaju širom svijeta, ali i u Bosni i Hercegovini, gdje rast cijena goriva i inflacija dodatno opterećuju građane i privredu.

Cijena nafte Brent u kratkom periodu porasla je sa oko 70 na više od 100 dolara po barelu, a prema procjenama stručnjaka, ovaj trend još nije dostigao vrhunac. Globalno tržište ukapljenog plina također je destabilizirano, što dodatno komplikuje energetsku sliku u Evropi.

Ekonomista i energetski stručnjak Damir Miljević upozorava da Bosna i Hercegovina nema mnogo prostora za brzu reakciju.

“Kratkoročno nema spasa. Ono što vlasti mogu uraditi jeste pokušati kontrolom cijena zaustaviti rast goriva, te privremeno smanjiti akcize i poreze”, istakao je Miljević.

Međutim, naglašava da su takve mjere samo privremeno rješenje i da ne mogu dugoročno zaustaviti rast cijena.

“Građani i privreda će morati stezati kaiš”, upozorava Miljević.

Poseban problem predstavlja nedostatak robnih rezervi. Dok mnoge zemlje koriste strateške zalihe kako bi ublažile šokove na tržištu, Bosna i Hercegovina takve mehanizme gotovo da nema.

“Ono što su mogli, a nisu, jeste da puste robne rezerve – ali ih nažalost nemamo”, kaže Miljević.

Na globalnom nivou situacija je jednako zabrinjavajuća. Prema procjenama, trenutno nedostaje oko 20% nafte i čak 30% ukapljenog plina, što dodatno podiže cijene i stvara pritisak na tržišta.

Iako su određene strateške rezerve puštene u promet, njihov efekat je kratkotrajan i nedovoljan da stabilizuje cijene.

“Te rezerve pokrivaju tek nekoliko dana globalne potrošnje”, upozorava Miljević.

Stručnjaci sada procjenjuju da bi cijena nafte mogla dodatno rasti, pa čak i premašiti 120 dolara po barelu ukoliko se kriza produbi.

U takvim okolnostima, Bosna i Hercegovina ulazi u period povećanog ekonomskog pritiska. Očekuje se novi talas inflacije koji bi mogao zahvatiti gotovo sve sektore.

“Možemo očekivati rast cijena proizvoda i usluga za najmanje 5 do 10%”, navodi Miljević.

To znači da će poskupjeti ne samo gorivo, već i osnovne životne namirnice, transport i usluge, čime će životni standard građana dodatno pasti.

Poseban problem predstavlja činjenica da BiH nije ispunila obavezu formiranja strateških rezervi energenata za najmanje 90 dana, što dodatno povećava ranjivost zemlje u kriznim situacijama.

“Bosna i Hercegovina se ponaša apsolutno neodgovorno”, poručuje Miljević.

U nedostatku sistemskih rješenja, odgovornost se sve više prebacuje na građane. Stručnjaci savjetuju smanjenje potrošnje i ulaganje u energetsku efikasnost.

“Ko god može, treba razmišljati o solarnim sistemima kako bi ublažio troškove”, ističe Miljević.

Ipak, ni to nije rješenje za sve, posebno u kratkom roku.

Na kraju, prognoze nisu optimistične.

“Situacija će biti vrlo komplikovana. Iskreno, ja sam pesimista”, zaključio je Miljević.