Dr Maja Stančić, Poliklinika Agram: Preventivni pregledi nisu gubitak vremena, već najvažnija poslovna strategija

Poliklinika AGRAM u Sarajevu prva je poliklinika iz sustava Specijalna bolnica AGRAM, najvećeg privatnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, izgrađena na području naše zemlje. Ujedno je prva, najveća i najsuvremenija privatna zdravstvena ustanova i dijagnostički centar u regiji. Registrirana je za internu medicinu, kardiologiju, gastroenterologiju i opću internu medicinu, radiologiju, ginekologiju, laboratorijsku dijagnostiku, oftalmologiju, neurologiju i dermatovenerologiju.

Trenutno broji 33 stalno zaposlena zdravstvena djelatnika, među kojima je devet liječnika specijalista i subspecijalista različitih oblasti medicine. Multidisciplinaran tim pacijentima pruža visok nivo zdravstvene usluge i individualan pristup.    

Stručni tim čine Poliklinike čine: dr. Maja Stančić, specijalist interne medicine, prim. Omer Perva, specijalist interne medicine i subspecijalist kardiologije, dr. Milan Damjančević, specijalist interne medicine, prim. mr. sc. Hana Helppikangas-Hunara, specijalist dermatovenerologije, dr. Hana Štimjanin Hodžić, specijalist ginekologije i akušerstva, dr. Aida Plecić, specijalist ginekologije i akušerstva, dr. Tatjana Ružić Arežina, specijalist oftalmologije, dr. Suad Hećo, spercijalist kliničke neurologije te dr. Ema Smajlović,  kao i mnogi konzilijarni ljekari, eminentni stručnjaci iz svoje oblasti na koje su u ovoj poliklinici svi jako ponosni.

Maja Stančić, dr. med., specijalist interne medicine i naša sugovornica, zaposlena je u Poliklinici AGRAM od 2019. godine, a liječničku diplomu stekla je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do početka specijalizacije usavršavala se u Domu zdravlja Nova Bila, kao liječnik širom SBK te radom u Hitnoj pomoći u Travniku. Polaganjem specijalističkog ispita u KCUS-u 2010. godine postala je specijalist interne medicine. Do 2014. godine radila je na KUM-u Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, nakon čega prelazi u Specijalističko-konzilijarnu službu Doma zdravlja KS, odakle se i pridružila timu Poliklinike AGRAM.

Tijekom praktičnog staža educirala se iz područja kardiologije, posebno urgentne kardiologije, poremećaja srčanog ritma i hipertenzija, a uspješno je završila i školu ultrazvuka krvnih sudova vrata i periferije, kao i tečaj i školu akupunkture.

Dr Maja Stančić obavlja funkciju glavnog ravnatelja Poliklinike AGRAM od 2023. godine.

Ljekari su partneri poduzetnicima

Poliklinika Agram se kroz različite poslovne projekte pozicionira kao ekskluzivni Health Partner poslovne zajednice. Zašto je za lidere i najbrže rastuće kompanije u regiji ključno da zdravstveni sistem posmatraju kao strateškog partnera, a ne samo kao stanicu za hitne slučajeve?

„Danas uspješne kompanije sve više razumiju da zdravlje zaposlenih direktno utiče na produktivnost, donošenje odluka, kreativnost i dugoročnu stabilnost poslovanja. Zdravstveni sistem više ne može biti mjesto kojem se obraćamo tek kada nastane problem. On mora biti partner koji pomaže da se problemi preveniraju, prepoznaju na vrijeme i dugoročno kontrolišu.

Posebno kod lidera i menadžera, svakodnevni tempo rada, odgovornost i stres ostavljaju posljedice koje često dugo ostaju neprimijećene. Kada govorimo o modernom poslovanju, govorimo i o prevenciji, očuvanju radne sposobnosti i kvalitetu života. Upravo zato u Poliklinici Agram nastojimo biti zdravstveni partner kompanijama kroz sistematske preglede, preventivne programe i individualiziran pristup koji omogućava da zdravlje postane dio poslovne strategije, a ne reakcija na bolest. 

Još nas nekoliko sedmica dijeli od Women 100 EXPO-a gdje je fokus na liderkama koje često balansiraju između visokog biznis pritiska i porodičnih obaveza. Postoje li specifični zdravstveni rizici koji pogađaju žene u top menadžmentu i kako im Agram može pomoći da ostanu na vrhu, bez kompromisa po zdravlje?

„U ubrzanom načinu života i pod konstantnim poslovnim pritiskom, žene vrlo često preventivne preglede stavljaju na posljednje mjesto. Upravo zato posebno je važno govoriti o zdravlju dojki, redovnim ginekološkim pregledima i prevenciji HPV infekcije i karcinoma grlića materice. Mnoge promjene i bolesti, uključujući karcinom dojke i grlića materice, u ranoj fazi ne daju jasne simptome, zbog čega su preventivni pregledi ključni. Redovni ginekološki pregledi, PAPA test, HPV testiranje, ultrazvuk dojki i mamografija mogu omogućiti rano otkrivanje promjena i značajno povećati uspješnost liječenja.

U Poliklinici Agram poseban fokus stavljamo upravo na preventivu i dostupnost pregleda prilagođenih savremenim poslovnim ženama, kako bi briga o zdravlju postala dio životne rutine, a ne nešto što se odgađa do pojave problema.“

 Moramo naučiti prepoznati stres

Burnout (sindrom izgaranja) više nije mit iz stranih magazina, nego realnost u bh. kancelarijama i pogonima. Je li moguće prepoznati onu tanku liniju kada ambicija i prekovremeni rad prelaze u hronični stres koji razara organizam? Koje simptome menadžeri najčešće ignorišu?

„Apsolutno jeste, ali problem je što ljudi često normalizuju simptome hroničnog stresa. Mnogi menadžeri smatraju da su konstantan umor, razdražljivost ili nesanica „dio uspjeha“, dok organizam zapravo šalje jasna upozorenja. Najčešće ignorisani simptomi su iscrpljenost koja ne prolazi ni nakon odmora, problemi sa spavanjem, pad koncentracije, glavobolje, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, probavne tegobe i osjećaj emocionalne iscrpljenosti. Često se javlja i gubitak motivacije, iako osoba spolja djeluje potpuno funkcionalno.

Burnout nije samo psihološki problem, on ima ozbiljne fizičke posljedice i povećava rizik za srčane bolesti, metaboličke poremećaje i mentalne smetnje. Zato je važno reagovati na vrijeme i ne čekati da organizam potpuno „stane“.“

Dugotrajno sjedenje je „novo pušenje“, a stres tihi ubica. Koje bolesti modernog doba najčešće dijagnosticirate kod ljudi koji provode po deset i više sati ispred ekrana i na sastancima? Šta nekretanje radi našem kardiovaskularnom i metaboličkom sistemu?

„Kod osoba koje vode sjedilački način života najčešće dijagnosticiramo hipertenziju, gojaznost, insulinsku rezistenciju, dijabetes tipa 2, povišene masnoće u krvi, probleme sa kičmom i vratnom muskulaturom, ali i sve češće anksioznost i poremećaje sna. Dugotrajno sjedenje usporava metabolizam, negativno utiče na cirkulaciju i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Organizam jednostavno nije prilagođen tolikom stepenu neaktivnosti. Kada tome dodamo stres, neredovnu ishranu i nedostatak sna, dobijamo kombinaciju koja ozbiljno ugrožava zdravlje. Zato danas prevencija mora uključivati ne samo preglede nego i promjenu životnih navika.“

Zamka lažnog osjećaja sigurnosti

Revizije, finansijski izvještaji, pregledi mašina i automobila su nešto što svaki ozbiljan čovjek. koji vodi neki biznis. redovno radi. Zašto se, prema Vašem iskustvu, dešava da menadžeri često odlažu „servis“ sopstvenog tijela?

„Najčešći razlog je uvjerenje da „nema vremena“ i da se pregled može odgoditi dok ne nastane ozbiljan problem. Mnogi ljudi brinu o svemu osim o sebi, posebno oni na odgovornim pozicijama. Drugi razlog je što se brojne bolesti razvijaju tiho i bez simptoma. Kada se osoba osjeća relativno dobro, stvara se lažni osjećaj sigurnosti. Međutim, upravo tada preventivni pregledi imaju najveću vrijednost.

Često kažem da je zdravlje najvažniji kapital svakog lidera. Bez njega nijedan poslovni uspjeh nema punu vrijednost.“

Kako je u Poliklinici Agram koncipiran menadžerski sistematski pregled i kako uspijevate vrhunsku dijagnostiku prilagoditi prenatrpanom rasporedu poslovnih ljudi?

„Menadžerski sistematski pregledi u Poliklinici Agram koncipirani su tako da budu efikasni, detaljni i vremenski optimalni. Svjesni smo da poslovni ljudi imaju izrazito dinamičan raspored, zbog čega nastojimo da što veći broj pregleda i dijagnostičkih procedura organizujemo u jednom dolasku i u što kraćem vremenskom periodu.

Pregledi uključuju laboratorijsku dijagnostiku, internistički pregled, ultrazvučne i kardiološke pretrage, procjenu faktora rizika, a po potrebi i dodatne specijalističke konsultacije. Poseban fokus stavljamo na individualni pristup jer potrebe jednog menadžera nisu iste kao potrebe druge osobe. Naš cilj nije samo otkriti bolest, nego pomoći osobi da dugoročno očuva zdravlje i radnu sposobnost.“

 Važnost preventivnih pregleda

Koje ključne pretrage bi svaki pojedinac koji se bavi visokostresnim poslom morao uraditi barem jednom godišnje, čak i ako se osjeća potpuno zdravo, a može ih uraditi upravo u Vašoj poliklinici?

„Bez obzira na subjektivni osjećaj zdravlja, svaka osoba koja radi u uslovima visokog stresa trebala bi barem jednom godišnje uraditi osnovne laboratorijske nalaze, kontrolu krvnog pritiska, EKG, internistički pregled, procjenu šećera i masnoća u krvi, kao i pregled funkcije jetre i bubrega. Kod osoba starijih od 40 godina posebno je važna detaljna procjena kardiovaskularnog rizika. Također, ne smijemo zanemariti ni preventivne preglede – poput ginekoloških pregleda, mamografije, ultrazvuka dojki ili pregleda prostate, u skladu sa spolom i životnom dobi.

Sve ove pretrage moguće je obaviti u našoj poliklinici kroz programe sistematskih i preventivnih pregleda.“

A šta je ono što poslovni čovjek može i mora uraditi sam za sebe svakog dana, bez medicine? Kako uvesti mikro navike zdravlja u makro raspored sastanaka i koje su najkorisnije?

„Male svakodnevne navike često imaju veći efekat nego povremene velike promjene. Nekoliko minuta kretanja između sastanaka, kratke šetnje, dovoljno vode tokom dana, kvalitetniji san i redovniji obroci mogu napraviti ogromnu razliku. Važno je i praviti kratke pauze od ekrana, voditi računa o držanju tijela i pokušati pronaći vrijeme za fizičku aktivnost barem nekoliko puta sedmično. Jednako važna je mentalna higijena – vrijeme bez telefona, kvalitetan odmor i balans između poslovnog i privatnog života. Zdravlje se ne gradi samo u ordinaciji, nego prvenstveno kroz svakodnevne odluke.“

Postaviti zdravlje visoko na listi prioriteta

Informacije su nam sve dostupnije, više o zdravlju znamo (ili barem tako mislimo). Mijenjamo li u skladu s tim i navike odlaska ljekaru. Povećava li se broj preventivnih pregleda kroz godine? Kakvo je Vaše iskustvo?

„Primjećujemo pozitivan trend i sve veću svijest o važnosti preventive, posebno među mlađim generacijama i poslovnom zajednicom. Ljudi danas više razumiju da je rano otkrivanje bolesti ključno i da preventivni pregled nije znak slabosti nego odgovornosti prema sebi i porodici. Ipak, još uvijek postoji značajan broj osoba koje ljekaru dolaze tek kada se simptomi već razviju. Upravo zato kontinuirano radimo na edukaciji i promociji preventivne medicine. Naš cilj je da kultura preventivnih pregleda postane standard, a ne izuzetak.“

Za kraj, koja je Vaša poruka za lidere koji u čitaju ovaj tekst. Šta trebaju prvo uraditi nakon što pročitaju Vaš odgovor?

„Uspjeh nema punu vrijednost ako ga prati iscrpljenost i narušeno zdravlje. Lideri često vode računa o kompanijama, timovima i rezultatima, ali zaboravljaju da je njihovo zdravlje temelj svega toga. Moja poruka je jednostavna – nemojte čekati simptome da biste počeli brinuti o sebi. Preventivni pregled nije trošak vremena, nego ulaganje u kvalitet života, porodicu i dugoročnu profesionalnu stabilnost. Prvi korak može biti vrlo jednostavan: odvojiti vrijeme za vlastiti sistematski pregled i donijeti odluku da zdravlje više neće biti posljednja stavka na listi prioriteta.“