Budućnost nutricionizma je personalizirana: Priča o FitGene i Aneli Zorlak Hujdurović

Sve više ljudi danas želi živjeti zdravije, ali se istovremeno suočava s ogromnom količinom oprečnih informacija o ishrani, suplementima i životnim navikama.
Koliko ste puta i vi poslušali savjete sa društvenih mreža da izbacite ugljikohidrate, povećate unos proteina, pijete više vode ili trenirate intenzivnije? Koliko puta ste pročitali iskustvo neke bliske osobe koja tvrdi da joj je upravo taj način života promijenio život?
A onda ste napravilli isto i nije djelovalo.
U tom trenutku većina ljudi pomisli da problem leži u nedostatku discipline, da nisu bili dovoljno uporni ili da su odustali prerano. Međutim, odgovor na sva ova pitanja nije u disciplini, već u biologiji.
I upravo tu počinje priča o personaliziranoj ishrani i epigenetici, oblasti koja posljednjih godina mijenja način na koji razumijemo zdravlje, ali i jedna sjajna poduzetnička, bosanskohercegovačka priča.

Naše tijelo nije prosjek
Savremena medicina godinama je gradila preporuke na osnovu prosjeka. Prosječne kalorijske potrebe, prosječne vrijednosti laboratorijskih nalaza, prosječne preporuke za ishranu i fizičku aktivnost.
Problem je što prosječan čovjek zapravo ne postoji.
Dvoje ljudi mogu jesti identičan obrok, imati istu težinu, iste godine i sličan način života, a njihov organizam može potpuno različito reagovati. Nekome će određena hrana pomoći da održi energiju i zdravlje, dok će kod druge osobe izazivati nagle oscilacije šećera, umor ili otežano mršavljenje.
Razlog često nije ono što vidimo, već ono što nosimo u sebi. U genima.
Šta je zapravo epigenetika?
Većina ljudi smatra da su geni nešto što određuje našu sudbinu. Međutim, nauka danas pokazuje mnogo zanimljiviju sliku.
Naše gene možemo zamisliti kao klavir sa 88 tipki. Sve tipke postoje, ali neće sve odsvirati istu melodiju. Način na koji živimo: šta jedemo, koliko spavamo, kako upravljamo stresom i koliko smo fizički aktivni utiče na to koje će se tipke aktivirati, a koje ostati tihe.
Upravo se tim odnosom između genetike i životnih navika bavi epigenetika. Ona ne mijenja gene koje smo naslijedili, ali nam pomaže razumjeti kako svakodnevnim izborima možemo uticati na način na koji se oni ispoljavaju.
Drugim riječima, genetika možda puni pištolj, ali način života često povlači, ili ne povlači, okidač. To je i razlog zbog kojeg personalizirana medicina sve više zamjenjuje univerzalne preporuke i predstavlja budućnost našeg ličnog tretiranja tijela, organizma, ali i svih životnih navika.
Na toj ideji nastao je FitGene, bosanskohercegovačka platforma koji spaja genetiku, nutricionizam i savremeni pristup preventivnom zdravlju kroz analizu više od 100 genetskih markera povezanih s metabolizmom, ishranom, sportskim performansama, energijom, stresom i drugim aspektima zdravlja.
Njegova svrha je pružiti informacije o genetskim predispozicijama koje mogu pomoći u donošenju informiranijih odluka o prehrani, fizičkoj aktivnosti i drugim životnim navikama.

Kako funkcioniše baš vaše tijelo?
Genetska analiza predstavlja polaznu tačku. Ona otkriva kako organizam prirodno reaguje na određene nutrijente, fizičku aktivnost, metabolizam, osjetljivost na kofein, predispozicije za određene nutritivne nedostatke ili druge karakteristike koje mogu pomoći u kreiranju potpuno individualnog plana ishrane i životnih navika.
Ali ono što FitGene razlikuje od jednostavnog laboratorijskog nalaza jeste činjenica da rezultat testa nikada nije cilj sam po sebi.
Svaki nalaz tumači se u kontekstu zdravstvenog stanja, laboratorijskih analiza, životnog stila, navika i ciljeva osobe. Tek tada genetika postaje korisna informacija, a ne samo skup podataka. Upravo iz tog uvjerenja Anela Zorlak Hujdurović, genetičarka i jedna od najprepoznatljivijih mladih bh. Naučnica, razvijala je FitGene.
Kroz dugogodišnji rad primijetila je da ljudi sve manje vjeruju univerzalnim savjetima, ali istovremeno nikada nisu bili izloženiji ogromnoj količini kontradiktornih informacija: "Najčešće pitanje koje dobijamo nije šta smijem jesti. Ljudi žele razumjeti zašto njihov organizam reaguje na određeni način. Kada to razumiju, promjena više nije stvar odricanja nego logike."
Upravo zato FitGene nije nastao kao mjesto koje propisuje dijete, već kao centar koji ljudima pomaže da razumiju vlastitu biologiju i donose odluke zasnovane na nauci, a ne na trendovima.
Nova kultura zdravlja
Ono što ovu priču čini zanimljivom nije samo razvoj jednog inovativnog koncepta u Bosni i Hercegovini. Mnogo je važnije što se mijenja način na koji razmišljamo o zdravlju.
Umjesto da reagujemo tek kada se problem pojavi, sve više govorimo o prevenciji. Umjesto da tražimo univerzalna rješenja, tražimo odgovore koji odgovaraju nama. Umjesto da zdravlje posmatramo kroz zabrane, počinjemo ga graditi kroz razumijevanje.
To je suština personalizirane medicine.
A FitGene upravo na tome gradi svoju misiju: približiti personaliziranu medicinu ljudima i pokazati da budućnost zdravlja nije u univerzalnim pravilima, nego u nauci koja prepoznaje da je svaki organizam jedinstven.
Sve informacije možete pronaći na web stranici: https://fitgene.ba/.