Velika prilika za bh. firme: Nijemci traže dobavljače metala na zapadnom Balkanu
Industrijska i trgovinska komora iz Ulma predstavila je Bosnu i Hercegovinu i Srbiju kao privlačna mjesta na kojima njemačke kompanije iz metalske industrije mogu pronaći dobavljače i partnere za svoje projekte.
U objavi se navodi da obje zemlje imaju dugu industrijsku tradiciju, stručnu radnu snagu, konkurentne troškove proizvodnje i kratke rokove isporuke. Geografska blizina Njemačkoj dodatna je prednost jer transport robe kamionom najčešće traje između dva i pet dana.
Kompanije iz BiH i Srbije nude CNC obradu, zavarene konstrukcije, limene i štancane dijelove, manje livene komponente, konstrukcijske okvire te površinsku obradu metala. Najčešće proizvode male i srednje serije za automobilsku industriju, mašinogradnju i elektroindustriju.
Posebna prednost manjih, uglavnom porodičnih firmi jeste fleksibilnost. Spremne su prihvatiti manje narudžbe, izrađivati prototipove i prilagođavati proizvodnju potrebama kupaca. Većina izvozno orijentisanih kompanija posjeduje certifikat ISO 9001, dok pojedine imaju i naprednije standarde potrebne automobilskoj industriji.
Ipak, njemački stručnjaci ukazuju i na slabosti. Mnogim domaćim firmama nedostaju visokoprecizne mašine, automatizovane proizvodne linije i napredniji certifikati. Ograničena je i mogućnost brzog povećanja kapaciteta kada stignu velike narudžbe.
Prema podacima predstavljenim u analizi, vrijednost njemačkih narudžbi iz ove oblasti posljednjih godina opada. Iz Srbije je sa skoro 300 miliona eura pala na približno 200 miliona, dok je u BiH smanjena s oko 220 na 160 miliona eura. Kao glavni razlog navodi se slabljenje njemačke privrede i manja potražnja za industrijskim proizvodima.
Uprkos padu narudžbi, njemačke kompanije ostaju najveći kupci metalnih proizvoda iz BiH i Srbije. Oko petine izvoza prerađenih metala iz obje zemlje završava na njemačkom tržištu.
Modernizovana pravila o porijeklu robe u okviru Pan-Euro-Mediteranske konvencije dodatno olakšavaju trgovinu s Evropskom unijom. To je posebno važno kada se dijelovi proizvode u više zemalja ili se materijal iz EU obrađuje na zapadnom Balkanu i zatim vraća evropskim kupcima.
Kao najvažniji centri metalske industrije u BiH izdvojeni su Zenica, Široki Brijeg, Posušje i industrijska područja oko Sarajeva. Zenica je označena kao tradicionalno središte proizvodnje čelika i obrade metala, dok su Široki Brijeg i Posušje prepoznati po proizvodnji dijelova za kablove i elektronske komponente. Nijedno industrijsko središte iz Republike Srpske nije posebno navedeno.
Iz Komore u Ulmu poručuju da je zapadni Balkan njemačkoj industriji praktično „pred vratima“. Za bh. kompanije to predstavlja priliku da se uključe u mnogo veće evropske lance snabdijevanja, ali će za ozbiljniji rast morati dodatno ulagati u automatizaciju, certifikate i povećanje proizvodnih kapaciteta.