Mirza Ustamujić, Energoinvest: Energoinvest je ponovo kompanija kojoj se vjeruje, sada želimo pokazati koliko daleko možemo ići

Danas Energoinvest više ne pokušava dokazati da je ono što je nekada bio, već da može biti nešto novo, drugačije, veće.

Brojke su, pritom, neumoljivo konkretne. Rekordna godina, snažan rast prihoda i dobiti, povećana tržišna kapitalizacija u dvije godine, deseci miliona novih ugovora, povratak na međunarodna tržišta i partnerstva sa globalnim imenima. U prvih šest mjeseci ove godine kompaniji je trebalo tek nešto manje od osam miliona da dostigne čarobnu cifru od sto miliona maraka prihoda.

Može li se znanje iz naše zemlje prodavati svijetu? Može li mladi inženjer iz Sarajeva raditi na projektu u Africi, a karijeru i život graditi kod kuće? Može li domaća kompanija biti partner svjetskim tehnološkim gigantima, pobijediti konkurenciju na međunarodnom tenderu i pritom povući za sobom desetke domaćih firmi?

Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić vjeruje da može.

U razgovoru za Poslovne novine govori o rekordnim rezultatima, ambiciji da do 2030. godine premaši 45 miliona araka dobiti, novim energetskim megaprojektima, povratku na međunarodna tržišta, zelenom hidrogenu i novim tehnologijama, ali i o temi koja je najvažnija kompanijama koje žele trajati – ljudima.

O prošlosti i budućnosti

Ustamujiću, u intervjuu koji smo radili prije tačno godinu dana, rekli ste da ste skinuli retrovizore i da gledate samo naprijed. Prošlu godinu ste završili sa rekordnim brojkama i povratkom povjerenja na berzi. Ako bismo podvukli crtu ispod prethodnih 12 mjeseci, je li Energoinvest definitivno zakoračio u fazu stabilnog, visokog rasta?

„Kada sam rekao da smo skinuli retrovizore, to nije bila metafora radi efekta već način razmišljanja koji smo željeli uvesti u kompaniju. Energoinvest se godinama možda previše bavio onim što je bio, a premalo onim što može postati. Željeli smo promijeniti taj odnos prema kompaniji, poštovati historiju i sve veliko što je napravljeno, ali energiju usmjeriti prema onome što tek možemo napraviti.

Danas rezultati govore više od bilo koje izjave. Ostvarili smo najbolje poslovne rezultate u posljednje tri decenije, povećali prihode, dobit i vrijednost ugovorenih poslova, vratili povjerenje investitora i poslovnih partnera, a rezultati prvih šest mjeseci ove godine dodatno su potvrdili da prethodna godina nije bila izolovan uspjeh. Energoinvest je ponovo kompanija kojoj se vjeruje, a to povjerenje je, po meni, jedan od najvažnijih rezultata koje smo ostvarili.

Naravno, jedan uspješan poslovni ciklus nije dovoljan da govorite o trajnoj stabilnosti. Ono što nas ohrabruje jeste činjenica da naš rast nije rezultat jednog velikog posla, jednog kupca ili neke povoljne okolnosti. On je rezultat sistemskih promjena, nove poslovne filozofije, drugačijeg odnosa prema rizicima, razvoja više poslovnih segmenata i ozbiljnog rada cijelog tima.

Često nas pitaju vraćamo li se na staru slavu Energoinvesta. Mislim da nije zahvalno porediti današnje poslovanje sa periodom bivše Jugoslavije, jer su tada i država, i tržište, i ekonomski sistem bili potpuno drugačiji. Upravo zato mislim da naši današnji rezultati imaju dodatnu težinu. U mnogo složenijim tržišnim okolnostima pokazujemo da Bosna i Hercegovina i danas može imati kompaniju koja ravnopravno nastupa na svjetskom tržištu i, što je možda još važnije, kompaniju koja predstavlja ozbiljan oslonac kada govorimo o energetici i energetskoj sigurnosti naše zemlje.

Za mene stabilnost danas ne znači samo kontinuirano povećavanje prihoda i dobiti. Stabilnost je i sposobnost da se prilagodite promjenama koje se na tržištu dešavaju praktično svakodnevno, da zaštitite kontinuitet poslovanja i da, kada je moguće, iz tih promjena stvorite novu vrijednost. Nama se upravo takva situacija desila ove godine sa Novom Željezarom Zenica, koja je bila značajan kupac u strukturi naših prihoda, ali smo pokazali da smo spremni odgovoriti na nove okolnosti, osloniti se na segmente poslovanja koje smo razvijali prethodne dvije godine i kroz diversifikaciju amortizovati taj rizik.

Istovremeno smo, uz konsolidaciju i razvoj novih poslova, pokrenuli veoma ozbiljan i sistemski proces identifikacije, zaštite, povrata i stavljanja u funkciju imovine Energoinvesta, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnim tržištima. Vrijednost vraćene i evidentirane imovine već se mjeri višemilionskim iznosima.

Zato mislim da danas možemo govoriti o jednoj mnogo zdravijoj i otpornijoj kompaniji. Naše djelovanje nije usmjereno u samo jednom pravcu, nego istovremeno razvijamo tržišta, ljude, nove biznise, imovinu i partnerstva. Rezultati koje pravimo pokazuju da smo na pravom putu.“

O novim tržištima i poslovima

Spomenuli ste i ambiciozan cilj da do 2030. godine ukupna dobit premaši 45 miliona maraka. Kakav je trend u protekloj godini i prati li dinamika ugovaranja poslova ovu visoko postavljenu letvicu?

„Mislim da rezultati koje danas imamo najbolje potvrđuju da rekordna 2025. godina nije bila slučajnost. U prvih šest mjeseci 2026. ostvarili smo 92,76 miliona BAM prihoda i 13,6 miliona BAM dobiti prije oporezivanja, što je gotovo dvostruko više nego u istom periodu prošle godine. Već smo ostvarili više od 82 posto planirane dobiti za cijelu godinu i, naravno, to nam daje razlog za zadovoljstvo, ali ja na takve rezultate uvijek gledam i kao na dodatnu obavezu. Kada podignete očekivanja, onda ih morate nastaviti opravdavati.

Prije dvije godine govorili smo o stabilizaciji kompanije, unapređenju organizacije, finansijskoj disciplini i odgovornijem upravljanju troškovima, a danas već govorimo o rastu. Imamo nove poslove, vraćamo se na međunarodna tržišta, obnavljamo partnerstva i povećavamo vrijednost kompanije. U posljednje dvije godine tržišna kapitalizacija Energoinvesta povećana je za više od 35 miliona BAM i danas je više nego četverostruko veća. To je važno jer pokazuje da promjenu koju provodimo ne vidimo samo mi unutar kompanije, nego je prepoznaju investitori, tržište i naši poslovni partneri.

Energoinženjering je možda najbolji primjer te promjene. Govorimo o djelatnosti koja je u periodu od 2014. do 2024. godine akumulirala više od 92 miliona maraka gubitaka, a danas ponovo postaje jedan od ključnih nosilaca razvoja kompanije. Do augusta smo ugovorili približno 30 miliona BAM novih poslova, što je najveći obim novih ugovora u posljednjih nekoliko godina. To je, po meni, suština svega što pokušavamo napraviti, budućnost kompanije ne graditi samo na racionalizaciji troškova, nego prije svega na znanju, novim poslovima i sposobnosti da osvajamo tržišta.

Kada smo prije dvije godine govorili o cilju od 45 miliona BAM dobiti do 2030. godine, bilo je ljudi koji su smatrali da smo pretjerano optimistični. I mogu razumjeti zašto - kompanija je preuzeta sa više od 230 miliona maraka akumuliranog gubitka. U takvoj situaciji govoriti o snažnom rastu i desecima miliona dobiti nekome je sigurno djelovalo kao veoma udaljena ambicija. Međutim, rezultati koje danas imamo potvrđuju da je vizija bila ispravna i, što je još važnije, da se razvijamo brže nego što smo prvobitno planirali.

Zato danas mogu vrlo jasno reći da očekujem da ćemo cilj od 45 miliona maraka dobiti do 2030. godine prestići. Dodatni prostor vidimo i kroz velike energetske projekte koji se otvaraju, uključujući Južnu interkonekciju, gdje Energoinvest ostaje vrlo važan faktor. Ako realizujemo ono što smo postavili kao viziju i ako tržišne okolnosti budu išle u pravcu koji očekujemo, mislim da nije nerealno govoriti ni o tome da Energoinvest iza 2030. godine može imati prihode veće od 1,5 milijardi maraka i postati jedan od najvažnijih energetskih igrača u jugoistočnoj Evropi.

Prije nekoliko godina možda bi i ta izjava zvučala previše optimistično. Danas ipak imamo rezultate na osnovu kojih možemo mnogo hrabrije govoriti o tome šta Energoinvest može postati.“

O partnerstvima sa najvećima

Ušli ste na nova tržišta, vratili se i na neka stara, sklopili vrijedna partnerstva sa gigantima poput Siemensa, Nokije i Emersona. Koji su konkretni projekti i tržišta u protekloj godini donijeli najveću vrijednost, izraženu novcima ili priznanjima, i potvrdili da brend Energoinvest ne gubi sjaj?

„Najveća vrijednost za mene nije samo u pojedinačnim ugovorima, iako su oni naravno važni, već u činjenici da je Energoinvest ponovo poželjan partner svjetskim kompanijama. Partnerstva sa Siemens Energyjem, Nokijom, Emersonom i drugim globalnim liderima ne dobijaju se na osnovu tradicije niti nostalgije za onim što je kompanija nekada predstavljala već isključivo na osnovu znanja, referenci, kvaliteta, kredibiliteta i sposobnosti da odgovorite najvišim međunarodnim standardima. Velike kompanije prije ulaska u partnerstva analiziraju vaše stvarne kapacitete, provode due diligence i vrlo precizno procjenjuju šta možete ponuditi. Zato činjenica da danas žele zajedno sa nama nastupati na velikim projektima govori mnogo o povjerenju koje smo ponovo uspjeli izgraditi.

Istovremeno smo se vratili na neka tržišta na kojima je Energoinvest nekada bio sinonim za vrhunski inženjering, ali smo otvorili i potpuno nova. Time dokazujemo da naš brend nije ostao zarobljen u prošlosti, nego da i danas ima konkretnu međunarodnu vrijednost. Volim reći da je Energoinvest kao Ferrari, ima ogroman potencijal, ali morate znati upravljati njime i morate imati hrabrosti ponovo ga izvesti na veliku scenu.

Nakon više od decenije vratili smo se na tržište Libije potpisivanjem međunarodnog ugovora sa kompanijom LISCO za realizaciju projekta izgradnje elektroenergetskih postrojenja u Misurati. Ugovor je vrijedan više od 5,3 miliona BAM, a posebno je važno što je dobijen na tenderu u konkurenciji 11 renomiranih kompanija iz više država. Energoinvest je izabran na osnovu najkvalitetnije tehničke i finansijske ponude. Meni je upravo ta činjenica možda i važnija od same vrijednosti ugovora jer pokazuje da kompanija iz Bosne i Hercegovine može izaći na zahtjevan međunarodni tender, stati rame uz rame sa ozbiljnim svjetskim konkurentima i pobijediti.

Pored toga, na veoma zahtjevnim tenderima obezbijedili smo nove ugovore ukupne vrijednosti 11,79 miliona BAM, sa turskim partnerom kompanijom Energoin smo dobili posao vrijedan 8,42 miliona BAM, a posebno smo zadovoljni novim poglavljem koje smo otvorili sa Siemens Energyjem, gdje udružujemo ekspertizu i kapacitete za zajednički nastup na energetskim projektima na Balkanu, Bliskom istoku i u Africi.

Mnogo je pojedinačnih stvari koje čine ovaj put, ali na kraju se sve vraća na reputaciju. Mislim da smo uspjeli vratiti povjerenje, probuditi interes i rezultatima potvrditi da doista možemo. Ta faza „možemo“, meni je veoma važna jer kompaniju nismo zatekli u stanju u kojem smo željeli da bude i zato smo paralelno sa poslovnim razvojem morali raditi i na ljudima, na uvjetima rada, povratku stručnjaka, razvoju nove generacije inženjera i stvaranju kulture u kojoj ljudi ponovo vjeruju u vlastitu sposobnost da pobijede.

Kada vratite takvo samopouzdanje ljudima unutar kompanije, onda se vrlo brzo počinje vraćati i snaga brenda prema vani.“

O oporavku Energoinženjeringa

Srce kompanije mora biti Energoinženjering, kazali ste. Koliko danas poslovi tog sektora učestvuju u ukupnim prihodima i gdje vidite najveći prostor za rast u sektoru zelene tranzicije?

„Energoinženjering jeste srce Energoinvesta i mjesto na kojem se od osnivanja kompanije stvarala najveća dodatna vrijednost. To je segment po kojem smo možda najpoznatiji na međunarodnom tržištu, u kojem imamo izuzetne reference i koji najbolje predstavlja ono što Energoinvest zapravo jeste.

Od prvog dana govorim da kompanija koja želi biti ozbiljno međunarodno konkurentna mora prodavati znanje. Upravo je u znanju najveća vrijednost. Mi imamo ime, reputaciju i reference građene decenijama i ako to uspijemo spojiti sa savremenim znanjem, novim tehnologijama i novom generacijom inženjera, onda možemo napraviti mnogo više od onoga što kompanija danas radi.

Zbog toga smo veoma mnogo vremena i energije posvetili konsolidaciji i razvoju Energoinženjeringa, koji danas ponovo nosi najveću dodanu vrijednost kompanije i predstavlja osnov našeg budućeg razvoja.

Najveći potencijal vidimo u projektima gasne i elektroenergetske infrastrukture, ali i u potpuno novim poslovnim pravcima. Jedan dio tih projekata omogućit će nam rast postojećih biznisa, posebno kroz gasne interkonekcije i velike elektroenergetske projekte, dok drugi mogu otvoriti sasvim nove poslovne vertikale, uključujući poslove vezane za zeleni hidrogen i proizvodnju opreme.

Nakon faze konsolidacije želimo nastaviti snažnu diversifikaciju poslovanja, jer nam ona, osim prostora za rast, omogućava da bolje upravljamo rizicima. Upravo se u proteklom periodu pokazalo koliko je važno da velika kompanija ne zavisi od jednog poslovnog segmenta ili jednog tržišta.

Pored regionalnog tržišta, posebno smo zainteresovani za Bliski istok i Afriku jer ulazimo u period velikih energetskih megaprojekata i investicija u tim regijama. Svijet prolazi kroz jednu od najvećih energetskih transformacija u posljednjih nekoliko decenija i mi želimo biti dio tog procesa, ne kao posmatrači, nego kao kompanija koja nudi konkretna rješenja.“

O povratku stručnjaka

Jedan od Vaših važnijih poteza, kada ste došli na čelo kompanije, bio je podmlađivanje kadra i privlačenje bh. stručnjaka iz inostranstva, te stvaranje boljih uvjeta za rad. Kakva je danas slika unutar kompanije? Jesu li mladi inženjeri prepoznali Energoinvest kao mjesto gdje mogu graditi svjetsku karijeru, a ostati u svojoj zemlji?

“Na to sam ponosan, možda čak više nego na neke finansijske rezultate jer nijedna strategija, ugovor ili investicija nemaju smisla ako nemate ljude koji će sve to realizovati. Kompanije, na kraju, nisu zgrade, brendovi ni bilansi, kompanije su ljudi.

Danas je Energoinvest značajno mlađa kompanija nego prije nekoliko godina. Broj zaposlenih do 35 godina povećan je za više od 85 posto, prosječna starosna dob je značajno smanjena, dolaze nam mladi inženjeri, ali nam se istovremeno vraćaju i stručnjaci koji su iskustvo sticali u inostranstvu. Za mene je to možda najbolji pokazatelj da smo uspjeli promijeniti percepciju kompanije.

Ali nije dovoljno samo zaposliti mladog čovjeka. Morate mu dati razlog da ostane. Morate mu omogućiti da uči, dati mu odgovornost, dobre uvjete, kvalitetna primanja, mogućnost napredovanja i, što je možda najvažnije, osjećaj da radi nešto što ima smisla.

Zato je naša poruka mladim ljudima jednostavna, ne morate napustiti Bosnu i Hercegovinu da biste gradili svjetsku karijeru. Možete živjeti ovdje, a raditi na projektima u Evropi, Africi ili na Bliskom istoku, sarađivati sa najvećim svjetskim kompanijama, koristiti najsavremenije tehnologije, imati vrlo dobra primanja i biti dio međunarodnih timova, a istovremeno svoj profesionalni i privatni život graditi u svojoj zemlji.

Svaki put kada nam dođe mlad inženjer koji je imao mogućnost otići ili kada nam se vrati stručnjak koji je godinama radio van Bosne i Hercegovine, ja to doživljavam kao malu pobjedu. Svi znamo sa kakvim se problemom ova zemlja suočava i koliko smo obrazovanih i sposobnih ljudi izgubili. Ne možemo od mladih tražiti da ostanu samo zato što volimo ovu zemlju. Moramo im ponuditi stvarnu perspektivu.

Ako uspijemo zadržati znanje u Bosni i Hercegovini, ako uspijemo vratiti dio naših stručnjaka i mladim ljudima pokazati da ovdje mogu graditi karijeru koja nema lokalne granice, onda smo napravili nešto mnogo veće od dobrog poslovnog rezultata.“

O lokomotivama bh. privrede

Jaka domaća kompanija važan je psihološki temelj cijelom društvu. Kada na manifestaciji „100 najvećih u BiH i regionu“ i 100 EXPO budu govorili lideri bh. privrede, šta ćete reći o ulozi Energoinvesta kao lokomotive za druge domaće firme koje izlaze na inostrana tržišta?

„Uspjeh Energoinvesta ne smije biti samo uspjeh jedne kompanije. Velike domaće kompanije imaju širu odgovornost, moraju otvarati vrata drugima, biti predvodnici promjena i stvarati prostor u kojem mogu rasti i druge domaće firme.

Kada Energoinvest pobijedi na međunarodnom tenderu, kada izvozimo znanje i tehnologiju ili dovedemo globalnog partnera u BiH, korist od toga ne završava samo na našem računu. Iza jednog velikog projekta mogu stajati deseci domaćih dobavljača, izvođača, projektanata i partnerskih kompanija i upravo je taj multiplikativni efekat nešto što velike domaće kompanije moraju stvarati.

Ne želim Energoinvest koji će rasti sam. Ako iza nas ne rastu naši partneri, dobavljači, inženjerske firme i ljudi, onda nismo ispunili svoju ulogu. Cilj nije da budemo najveći sami za sebe, nego da budemo lokomotiva koja će povući dio domaće privrede, otvoriti vrata tamo gdje ih je teško otvoriti i pokazati da se može drugačije.

Mislim da postoji i važna psihološka dimenzija svega toga. Kada ljudi vide kompaniju iz Bosne i Hercegovine koja ravnopravno pregovara sa svjetskim gigantima, pobjeđuje na međunarodnim tenderima i realizuje projekte širom svijeta, onda se mijenja i način na koji gledamo sami sebe. Ova zemlja ima znanje, kvalitetne ljude i kompanije koje mogu biti konkurentne bilo gdje.

Nekada je samo potrebno da neko prvi otvori vrata. Želim da Energoinvest danas bude upravo takva kompanija, ona koja vrata otvara i ostavlja ih otvorenim i za druge.“

O znanju i tehnologijama

Nove tehnologije, vještačka inteligencija i pametne mreže promijenile su energetski sektor iz korijena. Na koji način Energoinvest danas koristi know how da bi bio korak ispred konkurencije u regionu?

„Energetika danas nije samo proizvodnja i prijenos električne energije. Govorimo o digitalnim mrežama, upravljanju podacima, automatizaciji, pametnim sistemima i sve većoj primjeni vještačke inteligencije. Kompanija koja to ne razumije i ne prati brzo će izgubiti konkurentsku poziciju.

Zbog toga ulažemo u nova znanja i partnerstva sa kompanijama koje predvode tehnološke promjene. Naša prednost je u sposobnosti da globalna znanja i tehnologije razumijemo, prilagodimo i primijenimo na tržištima na kojima radimo.

Jako nam je važno da kroz takva partnerstva ne budemo samo korisnik ili prodajni kanal nečije tehnologije, nego da gradimo vlastite kompetencije. Želimo da naši inženjeri uče, da se znanje prenosi, da nove tehnologije postaju dio unutrašnjih kapaciteta Energoinvesta i da kompanija na taj način dugoročno jača.

Tehnologiju možete kupiti, ali znanje morate izgraditi. Mislim da će upravo ta razlika u narednim godinama odvajati kompanije koje samo učestvuju na tržištu od onih koje ga mogu oblikovati. To je, zapravo, ono što ozbiljan inženjering znači u 21. stoljeću.“

O povjerenju i ciljevima

I za kraj, čime ćete Vi lično, ali i tim koji vodite, definirati uspjeh u narednih godinu dana? Šta je to što mora biti ostvareno da biste rekli da Energoinvest punim jedrima plovi ka svojoj staroj slavi?

„Za mene uspjeh neće biti jedna velika cifra u bilansu. Prihod, dobit, novi ugovori i tržišta su važni, bez poslovnog rezultata nema ni ozbiljne kompanije, ali Energoinvest je mnogo više od bilansa.

Ove godine obilježili smo 75 godina kompanije i kada pogledate šta je Energoinvest kroz te decenije predstavljao Bosni i Hercegovini, koliko je generacija inženjera, radnika i stručnjaka ovdje stvaralo, koliko je znanja iz ove zemlje odlazilo na najveća svjetska tržišta, shvatite da voditi ovu kompaniju nije poslovna funkcija, već velika odgovornost.

Imamo historiju na koju možemo biti ponosni, ali historija sama po sebi nije dovoljna za budućnost. Naša obaveza je da znanje i iskustvo koje su stvarale generacije prije nas pretvorimo u nove projekte, nova tržišta i novu vrijednost. Mislim da je najbolji način da se odužimo ljudima koji su Energoinvest gradili upravo to da ne govorimo stalno koliko smo bili veliki, nego da ponovo budemo veliki.

Kada sam preuzeo kompaniju, malo je ljudi vjerovalo da je takav zaokret moguć. Energoinvest je bio opterećen problemima, akumuliranim gubicima i godinama loših vijesti, povjerenje je bilo ozbiljno narušeno i bilo je ljudi koji su kompaniju praktično otpisali. Danas razgovaramo o rekordnim rezultatima, novim ugovorima, povratku na tržišta na kojima dugo nismo bili, otvaranju novih tržišta, zapošljavanju mladih ljudi i povratku stručnjaka iz inostranstva. Ponovo razgovaramo sa najvećim svjetskim kompanijama kao partneri.

Zato mi je jedan od najvećih uspjeha to što smo vratili vjeru da je promjena moguća. I ne mislim samo na Energoinvest. Mislim da je nama u Bosni i Hercegovini potrebno više primjera koji će pokazati da stvari mogu biti drugačije, da možemo graditi ozbiljne kompanije, da možemo izvoziti znanje, biti partner globalnim liderima i da najbolji period jedne kompanije ili jedne zemlje ne mora nužno biti iza nje.

Posebno mi je važna poruka koju šaljemo mladim ljudima. Volio bih da priča Energoinvesta pokaže jednom mladom inženjeru koji razmišlja da li da ode da ovdje ipak postoji kompanija u kojoj može raditi na projektima širom svijeta, koristiti najmodernije tehnologije, biti dobro plaćen i graditi ozbiljnu međunarodnu karijeru, a ostati u svojoj zemlji.

Ne možemo mladim ljudima govoriti da ostanu samo iz emocije ili patriotizma. Moramo im dati razlog da ostanu, napraviti okruženje u kojem znanje, rad i ambicija imaju perspektivu. Ako Energoinvest u tome može napraviti makar dio razlike, onda naš rezultat dobija mnogo širi smisao.

Zbog toga ne želim ni kompaniju koja je uspješna samo na papiru. Kompanija koja stvara novu vrijednost ima odgovornost prema društvu iz kojeg je nastala. Želimo dio te vrijednosti vratiti kroz podršku obrazovanju, kulturi, sportu, znanju i ljudima koji doprinose razvoju Bosne i Hercegovine. Energoinvest je historijski bio mnogo više od jedne kompanije, njegov razvoj bio je povezan sa razvojem stručnjaka, fakulteta, instituta, infrastrukture i cijelog društva, i volio bih da ponovo gradimo takvu vrstu vrijednosti.

Ne želim da Energoinvest bude uspješna kompanija u okruženju koje od tog uspjeha nema ništa. Želim da naš rast povlači druge, da otvara prilike domaćim firmama, da stvara poslove za naše ljude i da šalje poruku da se u Bosni i Hercegovini mogu graditi ozbiljne, moderne i globalno konkurentne kompanije.

Ako bih sve to morao sažeti u jednu ideju, rekao bih da želimo New Deal za Energoinvest. Ne povratak na staro i ne pokušaj da kopiramo neku prošlu epohu, nego novi dogovor o budućnosti kompanije, sa ljudima koji danas rade u njoj, sa mladima koji tek dolaze, sa partnerima, tržištem i ovom zemljom. Želimo novi Energoinvest, snažan, profitabilan, moderan i međunarodno respektabilan, kompaniju koja razvija vlastito znanje, otvara tržišta, privlači stručnjake i svojim rastom stvara prostor da rastu i drugi.

Zato ću uspjeh naredne godine gledati kroz poslovne rezultate, nove međunarodne ugovore, snažniji Energoinženjering i nova tržišta, ali i kroz broj mladih ljudi koji žele doći kod nas, kroz stručnjake koji se žele vratiti, kroz povjerenje naših partnera i kroz znanje koje smo uspjeli zadržati i razviti unutar kompanije.

Naš cilj nikada nije bio jedna rekordna godina. Rekord može biti rezultat jednog perioda, a mi želimo kontinuitet i kompaniju koja će iz godine u godinu biti snažnija, profitabilnija i međunarodno respektabilnija.

Volio bih da više niko ne govori o povratku Energoinvesta, nego o njegovoj budućnosti. Stara slava je važan dio našeg identiteta i na nju smo ponosni, ali cilj nije da živimo od prošlosti. Ne želimo biti čuvari slavne prošlosti, želimo biti autori nove historije Energoinvesta.

I možda će za dvadeset ili trideset godina neka nova generacija sjediti u ovoj kompaniji i govoriti o periodu kroz koji danas prolazimo. Volio bih da tada ne kažu samo da smo bili generacija koja je popravila bilanse i vratila profitabilnost. Volio bih da kažu da je to bio period u kojem se vratilo povjerenje, u kojem su se vratili ljudi, znanje i ambicija, u kojem je Energoinvest ponovo počeo gledati sebe kao veliku međunarodnu kompaniju i u kojem smo prestali govoriti šta smo nekada bili, a počeli pokazivati šta ponovo možemo biti.

Ako to uspijemo napraviti, onda ću zaista moći reći da smo uspjeli jer naš cilj nije samo da napravimo snažan Energoinvest. Želimo svojim primjerom vratiti dio povjerenja da Bosna i Hercegovina zna i može, da ovdje ima smisla ostati, raditi, stvarati i graditi novu vrijednost.“