Sve više ljudi naručuje hranu: Dostava postala toliko popularna da sada utiče i na inflaciju

Naručivanje ručka ili večere putem aplikacije više nije povremeni luksuz za veliki broj domaćinstava. U Nizozemskoj je dostava hrane postala toliko zastupljena da promjene cijena ovog sektora sada imaju primjetan uticaj i na ukupnu inflaciju u zemlji.
Analiza nizozemske centralne banke De Nederlandsche Bank (DNB) pokazuje da se udio potrošnje domaćinstava na dostavu hrane i obroke za ponijeti gotovo udvostručio tokom posljednje decenije.
Dok je 2015. godine na ovu kategoriju odlazilo oko 1,6 posto ukupne potrošnje domaćinstava, danas njen udio prelazi tri posto.
Na prvi pogled nekoliko procenata možda ne djeluje mnogo, ali ekonomistima je važan upravo rast udjela. Što domaćinstva više novca troše na određenu kategoriju, to promjena njenih cijena ima veći uticaj na ukupni indeks potrošačkih cijena.
Velika promjena dogodila se tokom pandemije. Zbog ograničenja kretanja i zatvaranja ili ograničenog rada ugostiteljskih objekata milioni potrošača počeli su češće koristiti aplikacije i platforme za naručivanje hrane.
Iako su pandemijska ograničenja odavno završena, navika je kod mnogih ostala.
Promijenio se i način rada. Veći broj zaposlenih koji barem dio sedmice radi od kuće dodatno je povećao interes za praktična rješenja poput dostave ručka na kućnu adresu.
Istovremeno se mijenjaju i šire prehrambene navike. Potrošači se sve češće okreću unaprijed pripremljenim obrocima, bilo da ih kupuju direktno u ugostiteljskim objektima ili naručuju putem servisa za dostavu.
Takva promjena sada je postala dovoljno velika da je primijete i ekonomisti koji prate inflaciju.
Prije 2020. godine dostava hrane doprinosila je godišnjoj inflaciji u Nizozemskoj sa manje od 0,1 procentnog poena.
Situacija se značajno promijenila nakon pandemije, kada su kompanije bile suočene s rastom troškova rada, energije i veleprodajnih cijena hrane. Dio tih troškova prenesen je na kupce kroz više cijene.
U 2023. godini doprinos ovog sektora ukupnoj inflaciji dosegao je čak 0,35 procentnih poena.
Uticaj se u međuvremenu smanjio. Prema podacima iz analize, trenutno iznosi oko 0,13 procentnih poena, ali je i dalje veći nego prije pandemije.
Centralna banka ukazuje na još jednu važnu posljedicu promijenjenih navika.
Budući da dostava hrane sada zauzima veći dio kućnih budžeta nego prije deset godina, svako buduće značajnije poskupljenje u ovom sektoru imat će i veći uticaj na ukupnu inflaciju.
Priča iz Nizozemske tako pokazuje koliko promjena svakodnevnih navika može imati šire ekonomske posljedice. Ono što je prije desetak godina za mnoge predstavljalo povremeno naručivanje pizze ili večere danas je postalo redovan dio potrošnje.