Crna Gora pred vratima Evropske unije: Nek' komšiji (ne) crkne krava!

Postoje trenuci kada dobre vijesti iz našeg susjedstva treba doživjeti i kao vlastiti uspjeh, kada napredak jedne prijateljske države predstavlja ohrabrenje za cijeli region. Upravo je takav slučaj sa Crnom Gorom, države koja je na najboljem putu da postane naredna članica Evropske unije.

Najnoviji izvještaj Evropske komisije donosi izuzetno pozitivne vijesti. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 21 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja*, a Evropska komisija ocjenjuje da bi i preostala mogla biti zatvorena do kraja 2026. godine, uz saglasnost država članica. Već se radi i na pripremi pristupnog ugovora, s ciljem da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Naravno, do punopravnog članstva preostaju važni koraci, uključujući završetak pregovora, potpisivanje ugovora i njegovu ratifikaciju... Ali prvi put, nakon mnogo godina, evropska perspektiva jedne države Zapadnog Balkana djeluje blizu, opipljivo, konkretno i ostvarivo.

I to je razlog za optimizam.

Mala država može imati velike ambicije

Crna Gora je primjer da veličina države, broj stanovnika ili snaga ekonomije ne moraju određivati domete njene međunarodne politike. Mnogo važniji mogu biti jasno postavljen cilj, kontinuitet, sposobnost provođenja reformi i spremnost da se nacionalni interesi stave ispred svakodnevnih političkih razlika.

Evropski put Crne Gore nije (bio) jednostavan. Bilo je političkih kriza, promjena vlasti, institucionalnih izazova i perioda u kojima se činilo da pregovori ne napreduju željenom dinamikom. Međutim, evropsko opredjeljenje ostalo je strateški cilj. Danas se rezultati tog opredjeljenja sve jasnije vide.

U tome prepoznajem i važnu poruku za cijeli region. Ne moramo biti veliki da bismo bili uspješni. Ne moramo imati savršene okolnosti da bismo napredovali. Potrebno je znati đe želimo stići, okupiti ljude oko zajedničkog cilja i svakodnevno raditi na njegovom ostvarenju, a Crna Gora pokazuje da se upornost isplati.

Evropska unija kao ekonomska prilika

Za poslovnu zajednicu, evropske integracije predstavljaju mnogo više od političkog procesa i diplomatskih pregovora. One znače predvidljivije poslovno okruženje, kvalitetnije institucije, jasnija pravila tržišne utakmice i nove mogućnosti za investicije, trgovinu i razvoj kompanija. Ekonomija Crne Gore se u velikoj mjeri oslanja na turizam i usluge, a članstvo u Evropskoj uniji moglo bi otvoriti dodatni prostor za diversifikaciju privrede, razvoj energetike, saobraćajne infrastrukture, digitalnih usluga, poljoprivrede i preduzetništva.

Zamislimo mogućnosti koje se otvaraju za mlade crnogorske preduzetnike, za kompanije koje žele poslovati na evropskom tržištu, za investitore koji traže stabilno okruženje i za generacije koje žele svoju budućnost graditi u vlastitoj zemlji. Članstvo samo po sebi neće riješiti sve ekonomske izazove. Ali može stvoriti mnogo bolje pretpostavke da se oni rješavaju.

Posebno je važno da se evropske integracije ne posmatraju isključivo kroz fondove i finansijsku pomoć. Njihova najveća vrijednost nalazi se u podizanju standarda, jačanju konkurentnosti i stvaranju sistema u kojem se rad, znanje, inovacije i preduzetnička inicijativa više cijene. To je promjena koja dugoročno može vrijediti više od bilo kojeg pojedinačnog investicijskog projekta.

Evropska perspektiva Crne Gore danas donosi konkretne rezultate i očekivanja, kapital postoji, investitori su zainteresovani, a evropsko tržište otvara nove mogućnosti. Ono što je potrebno jesu kvalitetni projekti, konkurentne kompanije, stručni ljudi i stabilno poslovno okruženje. Posebno je zanimljiv podatak da je uključivanje Crne Gore u evropski sistem plaćanja SEPA već donijelo procijenjene uštede od devet miliona eura građanima i privredi. To je možda i najbolji primjer kako evropske integracije prestaju biti apstraktna politička tema i postaju konkretna ekonomska korist.

Dobre vijesti za Crnu Goru, još bolje za cijeli region

Vjerujem da evropski uspjeh Crne Gore može imati značajan pozitivan utjecaj na cijeli Zapadni Balkan. Ulazak nove države iz našeg regiona u Evropsku uniju bio bi snažna potvrda da politika proširenja nije završena i da evropska vrata ostaju otvorena za one koji su spremni ispuniti potrebne uslove. To je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu.

Naše dvije države povezuju mnogo više od zajedničke granice. Povezuju nas ljudi, porodice, historija, kultura, poslovni interesi, turizam i brojne mogućnosti koje još uvijek nismo dovoljno iskoristili. Između Sarajeva i Podgorice, između naših privrednika, univerziteta, turističkih destinacija i investitora, postoji značajan prostor za snažniju saradnju.

Evropska Crna Gora mogla bi postati dodatni most između Bosne i Hercegovine i jedinstvenog evropskog tržišta, posebno kroz razvoj regionalnih dobavljačkih lanaca, zajedničkih investicija, infrastrukture i turizma.

Zato uspjeh naših susjeda ne treba posmatrati kao takmičenje u kojem neko mora izgubiti da bi drugi pobijedio. Naprotiv. Što je više evropskih država u našem neposrednom okruženju, to su veće mogućnosti za regionalnu ekonomsku saradnju, mobilnost ljudi, razvoj tržišta i privlačenje međunarodnog kapitala. Uspješna Crna Gora dobra je vijest za Bosnu i Hercegovinu. Kao što bi uspješna Bosna i Hercegovina bila dobra vijest za Crnu Goru.

Evropski put nije samo pitanje Brisela

Često evropske integracije predstavljamo kao proces koji se odvija daleko od svakodnevnog života građana, u pregovaračkim salama i institucijama Brisela. Međutim, evropski put prije svega treba da se vidi u našim gradovima, općinama, kompanijama, školama, bolnicama i javnim institucijama. U efikasnijoj administraciji. U boljoj infrastrukturi. U transparentnijem poslovanju. U kvalitetnijem obrazovanju. U većem povjerenju građana u institucije. I upravo zbog toga iskustvo Crne Gore može biti korisno za Bosnu i Hercegovinu.

Ne moramo čekati članstvo da bismo počeli primjenjivati evropske standarde. Ne moramo čekati pristup evropskim fondovima da bismo unaprijedili poslovnu klimu. Ne moramo čekati odluke iz Brisela da bismo gradili odgovornije institucije i snažniju ekonomiju. Evropa se ne gradi samo pristupanjem Evropskoj uniji. Ona se gradi svakodnevnim odlukama, načinom upravljanja, odnosom prema radu i odgovornošću prema budućim generacijama.

Vrijeme je za novu evropsku energiju

U vremenu kada svijet prolazi kroz velike političke, sigurnosne i ekonomske promjene, vijesti o napretku, saradnji i integracijama imaju posebnu vrijednost. Zato nas sve treba (ob)radovati evropski uspjeh Crne Gore. Raduju mogućnost da naši susjedi uskoro postanu dio evropske porodice država. To pokazuje da reformski procesi, koliko god bili zahtjevni, mogu donijeti konkretne rezultate. A posebno nas treba ohrabriti poruka koju taj uspjeh šalje mladim ljudima: budućnost ne mora biti određena problemima prošlosti. Može biti određena našim ambicijama, znanjem, radom i spremnošću da sarađujemo.

Volio bih da u godinama koje dolaze sve češće govorimo o novim investicijama, uspješnim kompanijama, naučnim dostignućima, infrastrukturnim projektima i evropskim uspjesima naših država. Da se radujemo uspjesima jedni drugih. Da razvijamo zdravo regionalno partnerstvo. Da razumijemo kako ekonomski napredak ne poznaje granice onako kako ih često poznaje politika. I da konačno manje govorimo o potencijalima koje imamo, a više o rezultatima koje smo ostvarili.

Uspjeh se neće mjeriti samo rastom BDP-a, prilivom investicija ili brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja. Mjerit će se i time koliko su institucije pouzdan(ij)e, koliko su pravila poslovanja predvidljiv(ij)a i koliko mladih ljudi želi svoju budućnost graditi u svojim domovinama. Jer evropski put, u konačnici, nije samo put prema Briselu. To je put prema uređenijem, uspješnijem i prosperitetnijem društvu.

Crna Gora danas ima razloga da bude ponosna na ostvareni napredak i optimistična u pogledu onoga što dolazi. A mi u Bosni i Hercegovini imamo razloga da joj od srca poželimo uspješan završetak evropskog puta i da iz njenog iskustva izvučemo pouke za vlastitu budućnost. Jer evropska perspektiva Zapadnog Balkana nije samo pitanje članstva u jednoj međunarodnoj organizaciji. To je prilika da (p)ostanemo prostor stabilnosti, prosperiteta, investicija, znanja i novih generacija koje će ovdje željeti živjeti, raditi i stvarati.

Sretno ti bilo, Crna Goro, i ostavi nam vrata (širom) otvorena...

*Urednička napomena: Tekst je zasnovan na najnovijim informacijama Evropske komisije od 4. novembra 2026. i Delegacije EU u Crnoj Gori od 5. novembra 2026. Crna Gora još nije članica EU; 2028. je planirani, a ne garantovani datum pristupanja.